Naučnici potvrdili: Led na Antarktiku se topi velikom brzinom

Pratite nas
Prema najnovijim istraživanjima, topljenje leda na Grenlandu i Anktarktiku se za poslednjih nekoliko godina ubrzalo, što je izazvalo povećanje nivoa svetskog okeana.

Britanski naučnici sa Univerziteta Lids u saradnji sa kolegama iz Danskog meteorološkog instituta sakupili su satelitske snimke za poslednjih 35 godina i uporedili su ih primenom metode upoređivanja mase ledenog pokrivača, navodi se članku časopisa „Nejčr klajmat čejndž“.

Prema oceni autora, od 90-ih godina 20.veka, od kada je počelo satelitsko praćenje ledenog pokrivača, nivo svetskog okeana povećao se za 1,8 centimetara, što je ujedno i najgori scenario naveden u najnovijem izveštaju Međuvladine ekspertske grupe o klimatskim promenama. Led sa Antarktika je učestvovao sa 7,2 milimetra, dok je led sa Grenlanda sa 10,6 milimetara.

Poslednjim merenjima je utvrđeno da se nivo svetskog okeana povećava za četiri milimetra svake godine. Ako se takav trend nastavi, očekuje se da će se do kraja veka nivo mora povećati za 17 centimetara. Ovako povećanje nivoa će dovesti do potapanja obala na kojima živi 16 miliona ljudi.
CC0 / piksabej / Arktik
Naučnici potvrdili: Led na Antarktiku se topi velikom brzinom - Sputnik Srbija
Arktik

„Znali smo da će doći do većeg topljenja leda, ali nismo očekivali da će se led topiti takvom brzinom“, navodi se u saopštenju naučnika Toma Slejtera iz Centra za polarno posmatranje i modeliranje klime Univerziteta Lids.

„Topljenje leda pretiče klimatske modele kojima se rukovodimo, postajemo nepripremljeni za rizike koje nam donosi veći nivo mora“, kaže Slejter.

Nivo vode u okeanima se do sada povećavao na osnovu takozvanog termičkog širenja, gde se obim vode povećavao na osnovu njenog zagrevanja. Međutim, poslednjih pet godina nivo se povećava usled topljenja lednika.

„U slučaju da ledeni pokrivač nastavi da se i dalje topi ovom brzinom, očekuje nas povećanje nivoa mora za još 17 centimetara. To je dovoljno da dovede do učestalosti olujnih udara u najvećim svetskim priobalnim gradovima“, navodi autor članka Ana Hog iz škole Zemlja i njena okolina u Lidsu.

Autori navode da su oni procenjivali samo udeo vode lednika sa Grenlanda i Antarktika, ali da postoje još hiljade malih lednika, koji su poslednjih godina počeli da se tope, kao na primer lednik Ok na Islandu koji se sasvim istopio 2014. godine.

Pročitajte još:

 

 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala