Svetski rekord: Srpski grad od 180 hiljada stanovnika zagađeniji od Pekinga sa dvadeset miliona ljudi

© Foto : Pixabaysmog vazduh
smog vazduh - Sputnik Srbija
Pratite nas
Grejanje i individualna ložišta su glavni uzročnik aerozagađenja i sa lošim kvalitetom vazduha nećemo moći da se izborimo sve dok ne pređemo na alternativna goriva, kaže za Sputnjik savetnik ministra zaštite životne sredine dr Slobodan Tošović na vest da je Niš prestigao Peking po prosečnoj godišnjoj vrednosti štetnih PM 2,5 čestica.

Prema podacima Instituta za javno zdravlje „Dr Milan Jovanović Batut“, prosečan godišnji nivo tih čestica u Nišu je 47, za razliku od Pekinga, gde je 42,6. Tošović, međutim, napominje da su precizniji podaci Agencije za zaštitu životne sredine, koja merenje obavlja 365 dana u godini. Prema njihovim podacima, prosečan nivo tih čestica u Nišu je 41, ali i to je, dodaje sagovornik Sputnjika, veliko zagađenje. On napominje da prosečna dozvoljena godišnja vrednost iznosi 25 čestica PM 2,5, što je više od onoga što preporučuje Svetska zdravstvena organizacija.
„Kada gledate kartu, šta je gde ucrtano, kvalitet vazduha u Srbiji većinom je dobar, ali u velikim gradovima to nije slučaj. Tu je stvar jasna, jedan od razloga i verovatno prvi su individualna ložišta. To je i u Nišu slučaj. Drugo je saobraćaj, treće su kotlarnice, pa onda privredne aktivnosti, odnosno industrija“, redom je Tošović naveo uzročnike zagađenja vazduha u Nišu, ali i u svim većim gradovima u Srbiji.

Kućna ložišta u Nišu preskočila Peking

On je napomenuo da termoelektrane sada nisu u žiži, jer su prilično uradile na uvođenju filterskih postrojenja, elektrofiltera i time su značajno smanjili emisiju čestica PM 2,5 i PM 10. One, međutim, i dalje imaju problem kada je u pitanju sumpordioksid i azot i to treba da se rešava.

CC0 / Pixabay / Individualna ložišta, saobraćaj, kotlarnice i industrija su najveći zagađivaći vazduha.
Svetski rekord: Srpski grad od 180 hiljada stanovnika zagađeniji od Pekinga sa dvadeset miliona ljudi - Sputnik Srbija
Individualna ložišta, saobraćaj, kotlarnice i industrija su najveći zagađivaći vazduha.

„U Nišu su, verovatno kao i u Beogradu, pogotovo na periferiji, najveći problem individualna ložišta. A zbog ekonomskog stanja u kome smo, mi ložimo goriva koja nisu prvog kvaliteta, pre svega lignit koji se u mnogim državama više ne koristi, a mi ga imamo. Mi nemamo kameni ugalj ili ga imamo jako malo“, objašnjava naš sagovornik.
Kada ne rade ložišta, kakav je leti slučaj, u gradovima gde je gust saobraćaj, često neregulisan, sa relativno starim vozilima, on na kvalitet vazduha utiče sa 60 odsto, kaže Tošović. Zato je stalno prisutno određeno zagađenje koje ide gotovo do graničnih vrednosti.
Na pitanje šta uopšte može da se preduzme u ovakvim situacijama, kada zagađenost vazduha pogotovo u Beogradu i većim gradovima više i nije vest, on kaže da je zadatak lokala da uspostave mrežu mernih stanica, kao i plan monitoringa, a Ministarstva da proprati te planove i da pomogne i usmeri ih ako je to potrebno.

Sredstva i za ugradnju uređaja za gas u automobile

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan za Sputnjik kaže da su u Ministarstvu radili na podizanju svesti o tome koliko je važan kvalitet vazduha i koliko je to multisektorsko pitanje. Svi ostali sektori, naročito energetika, posebno kada je reč o grejanju na lokalu, odnosno gradskim toplanama, potom saobraćaj, treba da preduzmu mere iz svojih nadležnosti, u čemu će, kako kaže, Ministarstvo pomoći.

„U međuvremenu smo dali subvencije za kupovinu električnih automobila, što takođe utiče na kvalitet vazduha i imamo nameru da obezbedimo podsticajna sredstva za ugradnju uređaja na gas u automobile. To će biti znatno jeftinije i obuhvatiće veći broj ljudi. To je jako isplativo, s jedne strane za domaćinstva, a sa druge strane višestruko manje zagađuje. To je hitna stvar“, ističe Trivan.

Ima li rešenja

On je važnim ocenio povećavanje i pojačavanje mreža mernih stanica po Srbiji da bismo imali bolji pregled kvaliteta vazduha.

CC0 / Pixabay / U letnjim mesecima, kada ne rade ložišta, gust saobraćaj u gradovima na kvalitet vazduha utiče 60 odsto.
Svetski rekord: Srpski grad od 180 hiljada stanovnika zagađeniji od Pekinga sa dvadeset miliona ljudi - Sputnik Srbija
U letnjim mesecima, kada ne rade ložišta, gust saobraćaj u gradovima na kvalitet vazduha utiče 60 odsto.

To uspostavljanje mernih stanica je, kaže Tošović, zadatak lokala, kao i plan monitoringa. Prilikom obilaska gradova koji spadaju u treću grupu po kvalitetu vazduha, u kojoj je i Niš, jedna grupa gradova je tražila pomoć Ministarstva da bi ispunila ono što je njihov zadatak.
„U suštini, mi kao Ministarstvo ne možemo da se ogradimo i da kažemo da kvalitet vazduha nema veze s Ministarstvom. Bez obzira što su osnovne mere koje treba da se preduzmu vezane za lokal i za ono šta oni treba da urade, mi kao Ministarstvo sigurno imamo svoju veliku ulogu i jedna od njih je upravo da vidimo kako možemo da pomognemo lokalu da se neke stvari reše“, kaže Tošović.
On ipak ukazuje na to šta je najveći problem.

„Pitanje grejanja je suštinsko pitanje aerozagađenja, pa onda dolazi saobraćaj. Kada rešite pitanje grejanja, rešili ste pitanje većih kotlarnica, ali iako su one u Beogradu gotovo sve na gas, to ne znači da je vazduh dobar, jer već na periferiji hoćete da se ugušite od dima jer svako loži ono što ima“, slikovito objašnjava sagovornik Sputnjika.

Na pitanje gde je rešenje, on ukazuje na to da su nam potrebni alternativni izvori, ali i napominje:
„To su ogromna sredstva. Mi nećemo moći da se izvučemo iz ovoga ukoliko ne pređemo na alternativna goriva. Ako je naša strategija da do 2025. u elektranama i dalje trošimo sopstvena goriva, nema šanse da se rešimo ovog problema. Mi jedino veliki iskorak možemo da napravimo sa velikim investicijama za koje nemamo mogućnosti, da pređemo na alternativna goriva, a to su vetar, sunce i toplotne pumpe. Ništa drugo“, zaključio je Tošović.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala