Beloruska opozicija ne namerava da menja status ruskog jezika u Republici

© Sputnik / Evgeniй Biяtov / Uđi u bazu fotografijaZastave Rusije i Belorusije
Zastave Rusije i Belorusije - Sputnik Srbija
Pratite nas
Mogući povratak na beloruski Ustav iz 1994. godine ne podrazumeva da će ruski jezik automatski izgubiti status državnog u Belorusiji, saopštila je članica predsedništva Koordinacionog saveta opozicije Belorusije Marija Kolesnikova.

Kolesnikova je pojasnila da se možda i neće vraćati tekst Ustava iz 1994. godine, jer opoziciju zanimaju samo dve važne tačke iz te verzije Ustava – ograničavanje ovlašćenja predsednika i broja predsedničkih mandata za jednu osobu.

„Jedna od inicijativa Viktora Babarika tiče se referenduma, na kome je, između ostalog, trebalo da se razmatra i Ustav. Tamo postoje konkretne dve tačke na koje skrećemo pažnju – ograničavanje predsedničkih mandata na dva i podela vlasti, gde se povećava uloga parlamenta. Te dve tačke za nas sada imaju značaj. To su stavke koje su promenjene na referendumu koji je inicirao aktuelni predsednik. Samo te tačke mogu obezbediti vladavinu zakona i demokratske promene u Belorusiji“, izjavila je Kolesnikova.

Ona je naglasila da „pitanje jezika, kao što se sada može videti, nije na dnevnom redu i ne predstavlja problem ni za koga“.

„Mi govorimo oba jezika – i ruski i beloruski“, istakla je beloruska opozicionarka.

Vraćanje Ustava iz 1994. godine bio je jedan od slogana bivšeg kandidata za predsednika Belorusije Viktora Babarika, a na čelu njegovog štaba bila je Kolesnikova. Ustav iz 1994. godine predviđao je da status državnog jezika ima beloruski jezik. Ruski jezik je dobio status drugog državnog jezika unošenjem amandmana u Ustav 1995. godine.

Situacija u Belorusiji

Masovni protesti opozicije počeli su u Belorusiji 9. avgusta, nakon predsedničkih izbora. Prema podacima Centralne izborne komisije, na izborima je pobedio aktuelni predsednik Aleksandar Lukašenko sa 80,1 odsto osvojenih glasova. Opozicija nije priznala rezultate izbora i smatra da je pobedila Svetlana Tihanovska, koja je inače ubrzo posle izbora otišla upravo u Litvaniju.

Prvih dana protesta, snage bezbednosti su za razbijanje demonstranata koristile vodene topove, suzavac, šok-bombe i gumene metke. Kasnije je policija prekinula da rasteruje demonstrante i primenjuje silu. Tokom protesta privedeno je oko sedam hiljada demonstranata, a hospitalizovano nekoliko stotina ljudi, među kojima i pripadnici policije. Poginule su tri osobe.  

Pročitajte još:

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala