Hag presuđuje sebi: Na klupi bolesni general — ne zna se ni da li može da rasuđuje

© AFP 2023 / TOUSSAINT KLUITERS / POOLRatko Mladić u haškoj sudnici
Ratko Mladić u haškoj sudnici - Sputnik Srbija
Pratite nas
Iako branioci Ratka Mladića nisu dobili traženu procenu generalovog psihofizičkog stanja, Žalbeno veće Mehanizma za krivične sudove u Hagu rešilo je da održi raspravu na prvostepenu presudu komandantu Vojske Republike Srpske. Mladić je osuđen na doživotni zatvor, zbog čega je njegov advokatski tim sprečen da prisustvuje žalbenom procesu.

Kako objašnjava generalov glavni branilac Branko Lukić, koji je odjavio svoje prisustvo u sudu, kao i pravni savetnik Boris Zorko, njima je zbog neispunjavanja preduslova koje su tražili, faktički onemogućeno da budu sa svojim klijentom. Jer, prema kodeksu advokatske etike Srbije, advokat ne može da radi suprotno sopstvenim interesima i interesima klijenta, tako da nisu smeli da učestvuju u ovome.

Sud se oglušio o naše zahteve, a etika vezala ruke

Lukić kaže da je sud morao da ispuni uslove koje su tražili jer to propisuje pravna struka. Zbog toga ceo advokatski tim Mladića koji je danas trebalo da bude u u Hagu, na žalbenom veću gde se sluša reč odbrane vezana za žalbu, nije mogao da ode u sud.

„Tražili smo da se proveri da li je general Mladić sposoban da prati suđenje, jer mi kažemo da nije. Oni su to odbili. U Hagu se sada nalazi samo advokat iz tima Dragan Ivetić, kako bi održao taj minimum i kako bi im rekao zašto u ovome nećemo da učestvujemo i zašto smatramo da to nije žalbena rasprava“, objašnjava naš sagovornik.

Po njegovim rečima, u Hagu danas sude čoveku za koga ne znaju da li je sposoban da prati šta se dešava.

„Svaki zakon bilo koje civilizovane države kaže da ne može da se sudi čoveku koji ne može da prati suđenje i koji nema ni fizičke ni mentalne kapacitete da shvati šta se dešava. Ja nisam stručnjak i ne mogu da tvrdim da general Mladić to ne može, ali konsultovao sam se sa stručnjacima koji smatraju da on ne može da prati suđenje. Sud je morao, čim se pojavila sumnja na tako nešto, da zaustavi postupak i da se urade veštačenja“, kaže Lukić.

On ističe da petočlano žalbeno veće nije bilo jedinstveno po pitanju da li treba da se održi ova rasprava.

Žalbeno veće nije bilo jedinstveno

„Jedan od sudija je izjavio da su naši razlozi opravdani i da general Mladić prvo treba da bude podvrgnut ispitivanju međunarodnih stručnjaka. Takođe, mi nismo mogli da kontaktiramo našeg klijenta i da se sa njim konsultujemo oko bilo čega, jer je u zatvorenoj pritvorskoj jedinici i tamo nemamo pristup. U nekoliko navrata smo uspeli da se sa njim na kratko čujemo telefonom, jer zbog svog fizičkog i mentalnog stanja nije bio u stanju sa nama ni telefonom da razgovara“, navodi Lukić.

Naš sagovornik kaže da bi danas trebalo da se žalbe izlože, kao i da su one napisane i uložene, a posao advokata bio je da sudijama taj predmet približe, odnosno, da izlože na šta su se žalili. Lukić kaže da su u sudu samo jedan sudija i jedan tužilac, dok su ostali prisutni putem video-linka, postoje i teškoće u vezama između sudeonika, što ometa dodatno ceo proces.

Inače, u sudnici uz Ivetića raspravi prisustvuje i pravni savetnik Peta-Luis Bagot. Raspravu je otvorila predsedavajuća žalbenog veća sudija Prisca Njambe, podsećajući na tok žalbenog postupka i više odlaganja koja su usledili od marta, usled operacije koju je Mladić imao, njegovog oporavka, zatim pandemije kovida 19.

Mladić je u novembru 2017. godine osuđen na kaznu doživotnog zatvora zbog genocida i drugih ratnih zločina u Bosni i Hercegovini, a naredne godine su i tužilaštvo i njegovi branioci podneli pisane žalbe na tu presudu. Mladić je uložio žalbu po devet osnova, kojom traži oslobađanje od optužbi ili ponavljanje suđenja, a kao alternativu i umanjenje kazne. Tužilaštvo žalbom traži da se Mladić osudi i po tački za genocid po kojoj je oslobođen.

Proces nije ni po etici Američke advokatske komore

Ivetić je osporio održavanje rasprave o žalbama na prvostepenu presudu njegovom klijentu, ukazujući na procesnu nesposobnost Mladića za suđenje. U sudnici Mehanizma za krivične sudove u Hagu on je detaljno govorio o etičkim kodeksima, praksi sudova i Američke advokatske komore. Naveo je da je primoran da u raspravi učestvuje radi zaštite interesa klijenta, iako nije mogao da dobije valjane instrukcije od njega, niti misli da je on za to sposoban.

„Kao advokat treba da branim valjani sudski proces i prava mog klijenta koji je sa umanjenim sposobnostima i nesposoban da na bilo koji smisleni način učestvuje u suđenju“, naglasio je Ivetić.

Predsedavajuća žalbenog veća sudija Prisca Njambe bila je, kako je naveo Ivetić, protiv zakazivanja rasprave i u odvojenom mišljenju odluke je vrlo eksplicitno formulisala neslaganje.

Ističući da je ova rasprava neadekvatna i da dovodi u pitanje ostvarivanje pravde, advokat je naglasio da i sudije i tužilaštvo treba da spreče održavanje procesa protiv nesposobnog optuženog.

Procena Mladićeve psihofizičke sposobnosti neophodna

Ivetić je istakao da je većina sudija donela odluku o ročištu ne konsultujući stavove medicinskih stručnjaka o Mladićevom zdravlju, napominjući da je on sada u poziciji da mora da krši profesionalnu etiku svoje američke advokatske komore.

On je ukazao da je konsultovao svoju advokatsku komoru Ilinoisa i pošto su, kako je naveo, temeljno proučili relevantna pravila ponašanja, literaturu i sudsku praksu, zaključeno je da su njegove etičke i profesionalne dužnosti delimično u suprotnosti sa većinskom odlukom veća da se ovo ročište održi danas.

Zbog toga je zatražio i proveru Mladićeve procesne sposobnosti i pred okončanje usmene rasprave o žalbama.

U nastavku rasprave argumente u prilog žalbi odbrane počela je da iznosi pravni savetnik Peta-Luis Bagot, napominjući da odbrana traži da se prvostepena presuda kojom je Mladić osuđen na doživotni zatvor preinači.

Inače, žalbeno veće može prvostepenu presudu da potvrdi u celosti, da je u nekom delu preinači ili da je ukine i naloži novo suđenje.

Šta piše u presudi

U presudi je zaključeno da je Mladić pomenute zločine počinio svojim učešćem u četiri udružena zločinačka poduhvata. Pretresno veće ustanovilo je da je od 12. maja 1992. do 30. novembra 1995. Mladić učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu sa ciljem trajnog uklanjanja bosanskih muslimana i bosanskih Hrvata s teritorije gde su živeli bosanski Srbi u Bosni i Hercegovini (BiH) progonom, istrebljenjem, ubistvima, nečovečnim delima i deportacijom. Osuđen je i jer je, kako smatraju sudije Haškog tribunala, između 12. maja 1992. i novembra 1995. godine učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu s ciljem širenja terora među civilima u Sarajevu kampanjom snajperskog granatiranja i granatiranja.

Takođe, jer je neposredno pre 11. jula 1995. do najmanje oktobra 1995. godine učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu sa ciljem eliminacije bosanskih muslimana u Srebrenici ubijanjem muškaraca i dečaka i prisilnim uklanjanjem žena, male dece, kao i nekih starijih muškaraca.

Od 25. maja 1995. do otprilike 24. juna 1995, Mladić je prema ovoj presudi učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu sa ciljem da uzme za taoce osoblje Ujedinjenih nacija raspoređeno u BiH i pritvori ih na strateškim vojnim lokacijama, kako bi sprečio vazdušne napade NATO-a na vojne ciljeve bosanskih Srba. Optužnica protiv Mladića podignuta je 24. jula 1995. godine. Nakon što je bio na slobodi, a kasnije se i skrivao ukupno 16 godina, uhapšen je u Srbiji 26. maja 2011, a 31. maja 2011. godine je izručen Haškom tribunalu. Suđenje je počelo 16. maja 2012. godine i trajalo je ukupno 530 dana, tokom kojih je saslušano 592 svedoka.

Rasprava je planirana da se održi i sutra, kada je planirano da se sudu obrati i Mladić.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala