Narušeni odnosi Beograda i Berlina: Okreće li Srbija kurs prema Americi

© AP Photo / Darko VojinovicZastave Srbije, EU i Amerike
Zastave Srbije, EU i Amerike - Sputnik Srbija
Pratite nas
Nakon poslednje runde pregovora Beograda i Prištine u srpskoj javnosti sazrela je teza da Nemačka stoji iza ekstremnih zahteva Prištine. Zvaničnici Srbije i brojni analitičari apostrofirali su Berlin kao adresu koja najviše pomaže Albancima. Deluje da su narušeni odnosi Berlina i Beograda i da Srbija svoj kurs na zapadnoj strani usmerava ka SAD.

Novinar Ratko Dmitrović za Sputnjik kaže da bi odnos Nemačke i Srbije trebalo sagledavati sa istorijske distance, uzimajući u obzir ono što se dešavalo pre i tokom Prvog svetskog rata, zatim Drugog svetskog rata i kasnije, tokom devedestih godina.

„Tu je jedna vrlo postojana, vrlo snažna pozicija Nemačke koja je duboko antisrpska, odnosno, suprotna je interesima Srbije. Tako da stav Berlina u odnosu na Kosovo i njihovo sadašnje ponašanje nije ništa novo, to je nešto što imamo pred očima već decenijama, samo je pitanje da li to hoćemo da kvalifikujemo na taj način“, primećuje Dmitrović.

Da li su narušeni odnosi Beograda i Berlina

Nemačka pozicija jeste i ostaće, kako kaže, proalbanska, prokosovska i Nemci to ni ne skrivaju.

„Oni su to nama nekoliko puta rekli vrlo jasno ili preko svog ambasadora ili preko nekih drugih predstavnika. Ja mislim da oni to kažu i predsedniku Vučiću, samo on to nama na taj način ne iznosi iz obzira i prema njima i prema našoj javnosti. Podsetio bih na slučaj Haradinaja koji je, nakon što je pobio sve svedoke koji su mogli svojim izjavama da ga ugroze, iz Haga vraćen specijalnim letom, avionom nemačke vlade. Mi smo, dakle, suočeni sa jednačinom u kojoj ne postoji ništa nepoznato, jer će Nemačka nastaviti da čini sve što je u njenoj moći, a te moći nisu male, da ono što je stvoreno, taj monstrum od nazovi države, opstane i zaživi. Ali, Kosovo je država tek onda kada bude inkorporirana u sve međunarodne institucije, pre svega u Ujedinjene nacije, a tu vrstu ’krštenice‘ može da joj dâ samo Beograd. Dakle, dokle god Beograd ne kaže: ’Vi ste država‘, Kosovo neće biti država“, smatra Dmitrović.

I istoričar i spoljnopolitički analitičar Dragomir Anđelković smatra da u odnosu Nemačke prema Srbiji nema novina.

„Posle promene na čelu Sjedinjenih Američkih Država, odnosno poraza Demokratske partije i dolaska Donalda Trampa na vlast, Nemačka je postala ključna baklja pređašnje politike prema Srbiji, kako po pitanju Kosova, tako i generalno gledano. Dakle, Nemačka je u potpunosti nastavila da vodi onu politiku koja je nekada bila zajednička za zapadne zemlje od devedesetih godina pa do danas. Evidentno je da je sve ostalo na stanju kakvo smo imali 2005, 2010. ili u nekom drugom periodu, kada su antisrpski naboji bili još veći. Nemačka se čvrsto drži onoga što je predložio Išinger, a to znači normalizacija odnosa između Prištine i Beograda kao da se radi o prestonicama dveju država, a u narednom koraku i priznanje Kosova od strane Srbije“, kategoričan je Anđelković.

Ima li Srbija uporište na Zapadu

Berlin je, dodaje, spreman da priča o tehničkim modalitetima, o nekakvim ekonomskim rešenjima, gde bi mi imali osećaj da smo nešto dobili, ali nam ništa van toga ne nudi.

„Kako vreme prolazi, vidimo da je nemački stav zamrznut i da su vrlo uporni u insistiranju na nečemu što je za Srbe krajnje nepovoljno, dok je Tramp u nekoj meri relativizovao američki pristup. To ne znači da su Amerikanci pristali na nešto što je za nas povoljno, ali makar su odškrinuli vrata da dođemo do takve mogućnosti. Daleko od toga da je Amerika odustala od antisrpske politike, ali više nije zagrejana za nju kao što je ranije bila, odnosno pokazuje malo više spremnosti da se čuje makar srpsko mišljenje. A kada se to mišljenje čuje, postoji mogućnosti da se dođe i do nekakvog ozbiljnijeg dogovora“, ocenjuje Anđelković za Sputnjik.

Prema njegovom mišljenju, sa približavanjem ozbiljnije ekonomske krize Beograd je pod sve većim pritiskom Nemačke.

„Jasno je da će epidemija korone i posledična paraliza ekonomskog sistema i kod nas prouzrokovati ozbiljne teškoće. A ko ima novac? Nemačka. I taj novac je spremna da, na neki način, usmeri ka drugim zemljama, ali pod uslovom da su kooperativne. To se dešava i unutar Evropske unije, a očito Beograd naslućuje da će to u narednom periodu da se dešava i sa nama i da će ekonomsku pomoć u borbi protiv ekonomskih posledica korone uslovljavati ustupcima po pitanju Kosova. To sve naravno kod nas izaziva dodatnu nervozu i tenzije, jer nam niko ništa ne nudi. Makar i toliko da vlast može da ima neku vrstu časnog izlaza i da kaže građanima da je nešto dobila. Nemci nisu spremni da ponude Beogradu ni to“, kaže naš sagovornik.

Približava li se Srbija Americi?

Na pitanje da li će Beograd usled ekonomskog pritiska morati da popusti ili se pak strateški udaljava od Berlina i što se tiče zapadnih zemalja, približava Americi, Anđelković kaže:

„Beograd nije u situaciji da popusti na način na koji to Nemačka hoće, jer bi to uistinu bila ljaga i pred istorijom i pred građanima i potpuno odricanje od nacionalnih interesa. To je neka linija koju Beograd ipak ne može da pređe, a ako je pređe, onda je uistinu naneo sebi veliku štetu. Sa druge strane, idu teška ekonomska vremena i potrebna nam je pomoć. Sad je na nama da probamo da nađemo druge izvore te ekonomske pomoći, odnosno alternative na drugim mestima, kako bismo preživeli narednih godinu, dve dana, a da od nas zbog ekonomije ne iznude ustupke na koje ne smemo da pristanemo.“

Ratko Dmitrović, međutim, veruje da Srbija u ovom trenutku nema nikakvo uporište na Zapadu i da u tom smislu ne treba imati iluzija.

„Čovek koji je decenijama određivao kurs Sjedinjenih Američkih Država Zbignjev Bžežinski je svojevremeno napisao knjigu ’Velika šahovska tabla‘, u kojoj je decidirano rekao da ih Balkan apsolutno ne interesuje. Taj prostor dakle nije od nekog velikog, strateškog američkog interesa, a ono interesa što su ovde imali, to su već obavili, pre svega uvlačenjem Crne Gore u NATO. Bžežinski je rekao da je osnovni interes SAD u Evropi i van Evrope, prema Aziji, taj kavkaski greben i zalazak Rusiji iza leđa. Nas su u tom smislu uvek doživljavali kao ’male Ruse‘ i danas to čine, a ja ne vidim da Trampova administracija bilo šta radi novo. Ne slažem se sa ocenama da ovdašnja situacija može da se odrazi na američke izbore i da je to neka karta koja, u slučaju rešavanja kosovskog pitanja, može da pomogne Trampu, jer je to jako sitno, a 98 odsto Amerikanaca ne pravi razliku između Srbije, Slovenije, Slovačke, Slavonije. To njima ništa ne znači“, uveren je Dmitrović.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala