Šef venecuelanske diplomatije: EU sledi stav Bele kuće, cilj nam je da se odnosi sa EU promene

© AP Photo / Alexander ZemlianichenkoMinistar spoljnih poslova Venecuele Horhe Areasa na konferenciji za medije u Moskvi
Ministar spoljnih poslova Venecuele Horhe Areasa na konferenciji za medije u Moskvi - Sputnik Srbija
Pratite nas
Šef venecuelanske diplomatije Horhe Areasa kaže da politika Evropske unije prema Venecueli, iako se predstavlja kao autonomna, faktički sledi politiku Bele kuće. Areasa napominje da će izbori u njegovoj zemlji biti 6. decembra i nada se da odnosi sa EU mogu da se promene.

EU nije zauzela jasan stav po pitanju izbora, ali imajući u vidu nedavna saopštenja i karakter spoljne politike koju Brisel vodi vrlo je verovatno da će Unija slediti SAD, tj. da neće podržati izbore.
Izbori će se, bez obzira na to, održati ali venecuelanska vlada želi da zadrži otvorena vrata i mogućnost dijaloga sa Briselom.

„Maduro je očuvao evropsko diplomatsko predstavništvo na najvišem nivou, tu je 14 ambasadora i jedan stalni predstavnik, i mada oni ne priznaju samog Madura, koji im je prihvatio akreditacije, predsednik im je dozvolio da ostanu u zemlji u cilju razvoja dijaloga, bez obzira na jaka neslaganja koja između nas postoje“, rekao je ministar.

Do izbora je ostalo manje od pet meseci, a cilj venecuelanske diplomatije je da promeni odnose sa EU.

„Nadam se da će EU biti u stanju da odigra pozitivnu ulogu u Venecueli i da će čak učestvovati kao posmatrači na izborima 6. decembra“, kaže Areasa.

Odnosi Venecuele i EU

Maja prošle godine Žoze Borelj, tada šef španske diplomatije, rekao je da ponašanje administracije američkog predsednika Donalda Trampa prema Venecueli liči na ponašanje kauboja s Divljeg zapada.

On je to rekao samo nedelju dana nakon što je Huan Gvaido (samoproglašeni predsednik Venecuele), zajedno sa Leopoldom Lopesom, pokušao da izvrši prevrat u zemlji.

Borelj se tada zalagao za „mirno, demokratsko i usaglašeno rešenje“, ali je u isto vreme otvorio vrata amabsade u Karakasu kako bi Lopes, koji stoji iza pokušaja da se izvrši prevrat, tamo mogao da boravi i nastavi da politički deluje.

Sada Borelj predvodi spoljnu politiku EU i nastavlja da ne priznaje Nikolasa Madura za predsednika, već Gvaida.

Borelj, španska vlada i EU su uvek tvrdili da imaju autonomnu politku koja se ne podudara sa politikom Bele kuće.

Realnost je, međutim, nešto sasvim drugo:

„EU sledi stavove Bele kuće i, na žalost, podčinjava im se“, poručuje Areasa.

Prema njegovim rečima, evropska pozicija je „agresivna“, izlazi iz okvira međunarodnog prava i diplomatskih konvencija.

„Od Evropske unije, od principa na kojima sazdana, od veza sa Latinskom Amerikom, moglo se očekivati da će zauzeti drugačiju poziciju prema Venecueli u odnosu na Vašington“, navodi Areasa i kaže da je stav Brisela uslovljen „ideološkom, korporativnom sličnošću koja nije u skladu sa civilizovanim odnosima između država“.

Stav Španije jedan je od najvažnijih u EU kada je reč o Latinskoj Americi, ističe ministar i dodaje da ima i drugih – s jedne strane, na primer, Holandija koja pokušava da isprovocira agresiju protiv Venecuele i, s druge, Švedska sa znatno umerenijim stavovima.

U intervjuu se podseća i da je EU krajem juna objavila da uvodi sankcije za još 12 venecuelanskih zvaničnika. Spisak je obuhvatio ukupno 36 lica kojima je, imeđu ostalog, bio zabranjen ulazak na teritoriju Unije a sredstva zamrznuta.

To je izazvalo burnu reakciju predsednika Madura.

„Ko su oni pa da uvode sankcije? Dosta! Zato sam i dolučio da ambasadorki Unije dam 72 sata da napusti zemlju, tražim od Unije poštovanje“, rekao je tada Maduro.

Šef diplomatije objašnjava da su sankcije EU protiv Venecuele nezakonite, proizvoljne, nisu zasovane ni na kakvim dokumentima i nanose štetu jer se odnose na lica koja imaju ovlašćenje da donose administrativne odluke, odluke po pitanju državnih finansija i druge.

Tenzije su, ipak, spuštene zahvaljujući diplomatskim naporima Arease i Borelja i ta odluka o sankcijama je obustavljena u cilju uspostavljanja dijaloga.

Ne zanima nas šta priznaje Evropski parlament

Ovog meseca Evropski parlament je sa 487 glasova izglasao rezoluciju u kojoj je ponovo Gvaido priznat kao v.d. predsednika Venecuele i još jednom upućen poziv Karakasu da se organizuju slobodni i transparentni predsednički i parlamentarni izbori.

„Uopšte nas ne interesuje mišljenje Evropskog parlamenta, to nije telo koje ima pravo da priznaje ili ignoriše vlade... To da li oni nešto priznaju ili ne Venecuele se ne tiče“, ističe Areasa.

Pročitajte još:

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala