Mentalitet krda: Test koji je još sredinom prošlog veka dokazao kako je manipulacija jednostavna

CC0 / piksabej / Ljudi
Ljudi - Sputnik Srbija
Pratite nas
Solomon Aš bio je poljsko-američki geštalt psiholog i pionir socijalne psihologije. Godine 1950. izveo je jedan od najpoznatijih i najkontroverznijih eksperimenata u istoriji koji je za cilj imao da proveri do kog stepena pojedinac odabira vlastito mišljenje pod uticajem mišljenja većinske grupe. Rezultati su bili poražavajući…

Eksperiment danas poznat kao Ašov eksperiment imao je mnogo varijacija, ali je u suštini bio veoma jednostavan – ispitaniku bi se pokazala jedna linija određene dužine i tri druge linije. Njegov zadatak bio je da kaže koja od tri linije je iste dužine kao prva pokazana. Pritom, reč nije bila o maloj razlici u dužini već je odgovor bio prilično očigledan.

© Foto : Vikipedija/FRED THE OYSTERTest koji dokazuje da su ljudi povodljivi
Mentalitet krda: Test koji je još sredinom prošlog veka dokazao kako je manipulacija jednostavna - Sputnik Srbija
Test koji dokazuje da su ljudi povodljivi

Ispitanik je postavljen u prostoriju sa sedam drugih ljudi koji su zapravo bili Ašovi saradnici, a da ispitanik to nije znao. Ispitanik je uvek sedeo na kraju reda, tako da je morao da sluša odgovore onih pre njega.

U prvom slučaju, u takozvanoj „kontrolnoj grupi“ svaki ispitanik je imao zadatak da da svoju samostalnu procenu i oko 95 odsto ljudi je dalo tačan odgovor.

Daleko interesantniji su bili odgovori kada bi Ašovi saradnici imali instrukciju da namerno greše.

Nakon što bi čuli ljude pre sebe kako daju pogrešne odgovore, i ispitanici su odgovarali pogrešno. To se dokazalo u 80 odsto slučajeva.

Kad su ih upitali zašto su pokazali na liniju koja očigledno nije jednaka prvo pokazanoj, odgovor je najčešće bio da nisu hteli da „štrče“, skreću pažnju na sebe ili stvore nesklad u grupi, prenosi Istorijski zabavnik.

Dalji eksperimenti su pokazali da komformizam zavisi i od broja ljudi u grupi. Učinak jedne osobe je vrlo mali (oko 5 odsto). Kada je u grupi još dvoje ljudi, komformizam se povećava na 15 odsto, zatim na 30 s troje i 35 odsto sa četvoro ljudi.

Komformizam takođe zavisi i od dvosmislenosti zadatka. Aš je varirao dužinu razlike između linija za poređenje. Što je razlika u dužini bila veća, to se konformizam smanjivao. Uopšteno, što je zadatak teži i dvosmisleniji, ljudi se više uklapaju.

Nakon eksperimenta izvedenog na 50 studenata u Americi, došlo se i do drugih zaključaka. Što je grupa bila privlačnija, sklonost ka komformizmu prema grupnim normama je bila veća.

Ispitanici sa visokim samopouzdanjem komformirali su se manje od onih s niskim samopouzdanjem, ali je sa druge strane komformizam bio najveći kad su za slaganje sa netačnim odgovorima ispitanici bili nagrađivani.

Ašov zaključak bio je nedvosmislen - teško je odoleti pritisku grupe i zadržati svoje ja u masi.

Pročitajte još:

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala