Putin i Merkelova: Minski sporazumi nemaju alternativu, potezi Kijeva vode pregovore u ćorsokak

© Sputnik / Mihail Klimentьev / Uđi u bazu fotografijaRuski predsednik Vladimir Putin i nemačka kancelarka Angela Merkel
Ruski predsednik Vladimir Putin i nemačka kancelarka Angela Merkel - Sputnik Srbija
Pratite nas
Pokušaji Kijeva da izvrnu sadržaj Minskih sporazuma su kontraproduktivni, ocenio je predsednik Rusije Vladimir Putin posle telefonskog razgovora s nemačkom kancelarkom Angelom Merkel. Lideri su negativno ocenili izjave ukrajinske strane da je neophodna revizija sporazuma.

U razgovoru koji je održan na inicijativu Berlina najveća pažnja je bila poklonjena situaciju na jugo-istoku Ukrajine i situaciji u Donbasu, saopštio je Kremlj.

„Predsednik Rusije je stavio akcenat na kontraproduktivnost pokušaja ukrajinske strane da izvrne sadržaj Minskih sporazuma. Naglašeno je da pozicija Kijeva da selektivno ispunjava obaveze iz tog dokumenta dovodi pregovarački proces u ćorsokak“, ističe se u saopštenju.

Obe strane izrazile su nezadovoljstvo skorašnjim izjavama zvaničnika Ukrajine o tome da treba revidirati kompleks mera koje su predviđene sporazumom.

I Putin i Merkel su se složili da sporazum  „Minsk 2“ za normalizaciju situacije u Donbasu nema alternativu.

Oni su istakli da je taj sporazum jedina osnova za rešavanje sukoba u Ukrajini.

„U tom kontekstu istaknuta je važnost pune i bezuslovne primene kompleksa mera i odluka  koje su donete na samitu ‘normandijske četvorke’ održanom prošle godine u Parizu “, navodi se u saopštenju Kremlja.

Portparol nemačke kancelarke Štefan Zajbert takođe je naveo da je u centru pažnje bilo pitanje realizacije Minskih sporazuma za mirno rešavanje sukoba na istoku Ukrajine.

Situacija u Libiji i Iranu

Pored situacije na jugo-istoku Ukrajine, lideri su razgovarali i o potrebi da se kriza u Libiji rešava diplomatskim metodama i založili se za uspostavljanje međulibijskog dijaloga kao što je i predviđeno odlukama na Berlinskoj konferenciji s početka ove godine i Rezolucijom 2510 Saveta bezbednosti UN.

U Libiji traje sukob između Vlade nacionalnog sporazuma Fajeza Saradža, koja kontroliše Tripoli i teritorije na zapadu zemlje, i Libijske nacionalne armije (LNA) pod komandom Halife Haftara, koja sarađuje sa parlamentom koji zaseda na istoku zemlje. 

Kada je reč o Iranu, oni su se saglasili da pritisak na tu zemlju putem sankcija nema perspektivu. Takođe su istakli značaj napora na očuvanju iranskog nuklearnog sporazuma.

„Sagovornici su razmenili mišljenja o realizaciji embarga na oružje Iranu i aktuelnoj situaciji u Libiji“, rekao je Zajbert novinarima.

Zajednički sveobuhvatni akcioni plan je sporazum koji su Iran i „šestorka“ međunarodnih posrednika (Rusija, SAD, Velika Britanija, Kina, Francuska i Nemačka) zaključili 14. jula 2015. godine.

To je istorijski sporazum o rešavanju dugogodišnjeg problema iranskog nuklearnog programa, čija implementacija skida sa Irana ekonomske i finansijske sankcije koje su ranije uveli SB UN, SAD i Evropska unija. Plan je stupio na snagu 16. januara 2016. godine.

Sporazumom je predviđeno da embargo na oružje za Iran bude ukinut u roku od pet godina, a da isporuke oružja toj zemlji budu moguće samo uz dozvolu Saveta bezbednosti UN.

Prvobitni sporazum je narušen u maju 2018. godine, kada su SAD objavile da jednostrano istupaju iz njega i obnovile žestoke sankcije protiv Irana.

Pročitajte još:

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala