Šta je u Crnoj Gori ostalo od tekovina 13. jula

© AFP 2023 / Andrej IsakovićZastava Crne Gore
Zastava Crne Gore - Sputnik Srbija
Pratite nas
Dan državnosti Crne Gore 13. juli jedan je od datuma za ponos u istoriji zemlje, ali uprkos pompeznoj proslavi mnogi se pitaju šta je ostalo od njegovih tekovina.

Najveći crnogorski praznik, Dan državnosti obilježava se u znak sjećanja na 13. jul 1878. godine kada je na Berlinskom kongresu Crna Gora priznata kao samostalna država, ali i na 13. jul 1941. godine kada je u Crnoj Gori otpočeo prvi opštenarodni ustanak protiv fašizma u porobljenoj Evropi.

Slobodarske tradicije 13. jula

Koliki je značaj ovog datuma ne samo za Crnu Goru možda najbolje govori ocjena francuskog filozofa Žan Pol Sartra, koji je  ustvrdio da Trinaestojulski ustanak spada u najveće domete slobodarske tradicije 20. vijeka. Ustanak 13. jula 1941. godine je godinama bio oslonac antifašističke tradicije u Crnoj Gori.

Zigralo se i kolo... - Sputnik Srbija
U Crnoj Gori se obeležava Dan državnosti

Međutim, za analitičara Boška Vukićevića nema nikakve sumnje da je Trinaestojulski ustanak pored borbe protiv okupatora, bio direktna reakcija na tzv. Petrovdansku skupštinu, na kojoj su domaći saradnici okupatora proglasili nezavisnu, antisrpsku Crnu Goru.

Petrovdanska skupština održana je 12. jula u sali Zetskog doma na Cetinju, kada su veoma malobrojne pristalice nezavisne Crne Gore pod komandom italijanskih okupacionih vlasti izglasale poništenje odluka Podgoričke skupštine iz 1918. i proglasile Nezavisnu državu Crnu Goru, između ostalog uz izjavu da su „Crnogorci blagodarni fašističkim oružanim silama, čijom se zaslugom ostvarilo oslobođenje njihove Domovine...“

Jednom riječju, za jedan dan je bila stvorena NDCG koja je ideološki bila naslonjena na fašističku Italiju i NDH koja se tada u susjedstvu formirala. Kao državna zastava ukinuta je trobojka i uveden alaj barjak. Iz škola je izbačen srpski jezik, te objavljena naredba da svi dotadašnji stanovnici Crne Gore Srbi, koji nijesu rodom iz Crne Gore odmah je moraju napustiti.

Sramne odluke Petrovdanske skupštine

Grupa mladića kruži sa crnogorskim zastavama oko Sabornog hrama u Podgorici - Sputnik Srbija
Provokacija ispred Sabornog hrama u Podgorici: Crnogorske zastave opasale crkvu /video/

Petrovdanska skupština izazvala je toliki revolt među Crnogorcima da njene odluke nisu trajale ni 24 časa. Odmah sjutradan buknuo je slavni Trinaestojulski ustanak, kao prije svega reakcija na sramne odluke Petrovdanske skupštine, i namjere italijanskog okupatora da uz pomoć šačice domaćih kvislinga formira novi identitet Crnogoraca.

Te i takve odluke Petrovdanske skupštine neodoljivo podsećaju na ono što se danas dešava u Crnoj Gori, pa se mnogi pitaju da li je je pod aktuelnom vlašću u stvari pobijedila dvanaestojulska Crna Gora.

„Veliki je broj podudarnosti koje aktuelnu crnogorsku vlast povezuju sa protagonistima tadašnje Petrovdanske skupštine. Tu ne podrazumijevam samo režimski izbor državnih simbola, koji su osmišljeni kao neka vrsta diskontinuiteta sa izvornom i srpskom tradicijom Crne Gore. Već mislim prije svega na istorijski neutemeljene i izrazito antisrpske politike aktuelne vlasti, koje svoj uzor pronalaze u odlukama izdajničke Petrovdanske skupštine. Stoga zvuči krajnje licemerno, ali i apsurdno, da današnja vlast proslavlja Trinaestojulski ustanak, lukavo zanemarujući njegovu osnovnu poruku“, kaže Boško Vukićević za Sputnjik.

On primjećuje da danas samo onaj slobodoumni narod u Crnoj Gori proslavlja 13. jul - kada je narod glasno poručio „ne“ okupatoru, dok  drugi dio prikriveno proslavlja i 12. jul. 

Naš sagovornik takođe naglašava još jedan momenat vezan za Trinaestojulski ustanak koja se smišljeno zanemaruje, a odnosi se na iskrivljeno interpretiranje odnosa Crne Gore ne samo prema Srbiji već i prema Rusiji, koje je koliko danas potvrdio predsednik Milo Đukanović izjavom da antifašizam znači nezavisnu Crnu Goru koja je članica NATO.

„U biti Trinaestojulskog ustanka nijesu postojali ideološki razlozi (četnici, partizani i svi drugi su zajedno ustali protiv okupatora), a osnovni razlog za njegovu masovnost i opštenarodnost se, osim ogorčenja odlukama izdajničke Petrovdanske skupštine, nalazilo i u pređašnjoj agresiji nacističke Njemačke na SSSR, tj. na Rusiju. Dakako, slobodoumni narod Crne Gore je tada osjećao da mora biti na strani Rusije, da vjekovni zavjet i iskonsko bratstvo moraju biti ispoštovani. Kao i uvijek tokom istorije", zaključuje Vukićević

Pročitajte još:

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala