Ukrajinski ministar o obavezama iz sporazuma Minsk-2: Nismo ničija „fontana želja“

© Press-služba MID RF / Uđi u bazu fotografijaKuleba o ispunjavanju obaveza iz sporazuma Minsk-2: Nismo ničija „fontana želja“
Kuleba o ispunjavanju obaveza iz sporazuma Minsk-2: Nismo ničija „fontana želja“ - Sputnik Srbija
Pratite nas
Ministar spoljnih poslova Ukrajine Dmitrij Kuleba kaže da nijedna zemlja, pa tako ni Rusija, ne može Ukrajini da postavlja ultimatume i govori koje zakone je neophodno da usvoji.„Nijedna zemlja nam neće govoriti kakav treba da bude zakon. Nismo ničija ‘fontana želja’ “, kaže on.

Početkom jula, nemački „Špigel“ objavio je, pozivajući se na nezvanični radni dokument ruske delegacije na pregovorima političkih savetnika zemalja „normandijskog formata“ u Berlinu, da Moskva traži od Kijeva da do 6. jula predstavi nacrt izmena Ustava Kontakt grupi i da aktivira napore za sprovođenje „Štajmanerove formule“ za Donbas. Zamenik šef administracije Kremlja Dmitrij Kozak saopštio je potom da ukrajinska delegacija nije objasnila kada će biti spreman nacrt izmena Ustava u vezi sa decentralizacijom.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je poručio da Rusija nije postavljala nikakve ultimatume, ali da je Kijev bio dužan da odavno ispuni preuzete obaveze kada je reč o normalizaciji situacije u Donbasu na jugo-istoku zemlje.

„To je bila ruska specijalna operacija uoči sastanka u Berlinu. Ultimatuma nije bilo i nije ga ni moglo biti, jer ko su oni da Ukrajini postavljaju nekakve ultimatume… Ako Rusiju ne zadovoljava neki ukrajinski zakon ili nacrt, to je problem Rusije, a ne Ukrajine. Mi smo nezavisna zemlja i usvajaćemo one zakone za koje smatramo da su potrebni“, kazao je Kuleba za ju-tjub izdanje „Sevodnja“,

Dodao je da Kijev uvažava međunarodne obaveze, ali da se pre svega rukovodi svojim interesima.

Ukrajinski ministar takođe smatra da nema opasnosti od aneksije Donbasa od strane Rusije.

„Mislim da Rusija jednostavno igra komplikovanu i za nju krajnje opasnu igru“, ocenio je Kuleba.

Rusko Ministarstvo spoljnih poslova je krajem prošle godine komentarisalo odluku ukrajinskog parlamenta da produži za godinu dana zakon o specijalnom statusu Donbasa i to što je predsednik Ukrajine predstavio nacrt izmena Ustava o decentralizaciji.

„Na prvi pogled, sve je urađeno u duhu Minskih sporazuma i trebalo je da se podudara sa sastankom kontakt-grupe 18. decembra. Međutim, važne su nijanse. Tako proširenje zakona o specijalnom statusu Donbasa po modelu iz 2014. godine, iako predstavlja korak u pravom smeru, ne može da se smatra ispunjenjem paketa mera iz 2015. godine i odluka ’normandijskih‘ samita“, primetilo je Ministarstvo u komentaru.

Podsetimo, ukrajinske vlasti su u aprilu 2014. godine pokrenule vojnu operaciju protiv Donjecke i Luganske Narodne Republike, koje su proglasile nezavisnost nakon državnog prevrata u Ukrajini u februaru 2014. godine. Kijev ne priznaje DNR i LNR i smatra teritorije ovih dveju republika okupiranim, a ustaničke snage terorističkim.

Pitanje rešavanja situacije u Donbasu razmatra se, između ostalog, i na sastancima kontakt-grupe u Minsku, koja je od septembra 2014. godine usvojila tri dokumenta koji regulišu korake za deeskalaciju sukoba. Međutim, i nakon sporazuma o primirju između sukobljenih i dalje dolazi do razmene vatre.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala