Kina isteruje Indiju sa iranskih naftnih polja

Pratite nas
Indija i Kina su se složile da povuku svoju vojsku sa spornog dela granice na Himalajima. Međutim, oko Irana nastaju polemike između dve države. Kina pokušava da pojača ulazak u Islamsku republiku, oslanjajući se na obostranu saglasnost, koja predviđa investicije u infrastrukturu u vrednosti od 400 milijardi dolara, naftu i telekomunikacije.

Nju Delhi se nadao da će ojačati svoju poziciju u Iranu, investirajući u morsku luku Čabahar i učestvujući u izgradnji železničke pruge ka Avganistanu. Ovaj projekat, koji je mogao da omogući Indiji dostup u Centralnu Aziju, pod pritiskom Pekinga je bio prekinut.

Čabahar, grad na južnoj obali Irana, u budućnosti može da postane jedina velika luka u državi. Ovaj grad je za Indiju jako važan, jer je njena morska strategija okrenuta ovoj luci. Radi se o tome da Islamabad, tradicionalni protivnik Nju Delhija, zatvara Indiji kopneni put do Centralne Azije. More može da bude kraći put iz Mumbaja do Irana i dalje kopnom na sever ka granici sa Avganistanom.

„Pakistan je dugo blokirao prevoz indijske robe kroz svoju teritoriju. U tome je dobio i podršku Kine, koja je ujedno i konkurencija Indiji u borbi za prevlast u Aziji i Srednjem Istoku. Ako bi Kina to htela, ona bi mogla da otvori Indiji pristup Centralnoj Aziji kroz provinciju Sincjan. Ali Kina pokušava da poremeti jačanje indijske pozicije u regionu“, izjavio je Funčuk Stobdan, bivši ambasador Indije u Kirgiziji.

Pakistan je za Peking „čelični partner“. On gradi kinesko-pakistanski ekonomski koridor, na kome se grade putevi i industrijski objekti. Po informacijama iz časopisa „Saut Čajna morning post“ u taj projekat su planirana ulaganja u vrednosti od 46 milijardi dolara. Dok je jedna milijarda dolara planirana za obnavljanje luke Gvadar na jugu Pakistana. Ova luka se nalazi na 76 morskih milja od Čabahara u Iranu. Kako tvrdi Lu Čunguj, rukovodilac odseka u Institutu međunarodnih istraživanja u Šangaju, Indija se nadala da će umanjiti značaj Gvadara, tako što će sagraditi alternativnu luku u Čabaharu.

Tokom svoje prve posete Iranu 2016. godine, premijer Narendra Modi je obećao, da će njegova zemlja uložiti 500 milijardi dolara u luku Čabahar i još 20 milijardi dolara u infrastrukturu i železnicu, koja vodi do Avganistana. Međutim, prema indijskom časopisu „Hindu“, Iran nije prihvatio predlog Nju Delhija da izgrade železnicu iz luke Čabahar. Časopis se poziva na državne izvore u Iranu.

Zašto je Teheran hladan prema Nju Delhiju?

Eksperti objašnjavaju ovaj odnos ili intrigama ili pritiscima Kine. Sredstva koja je Kina već uložila ili je planirala da uloži u Iran su veća nego što je Indija planirala. Kineske investicije su 400 milijardi dolara.

Iransko-kineska saradnja i uklanjanje Indije iz plana izgradnje železnice su međusobno povezani.

„Pretpostavljam, da će Iran izbaciti Indiju iz plana izgradnje Čabahara i projekat predati Kini“, tvrdi Klod Rakisits, počasni dekan Nacionalnog univerziteta Australije. Goru prognozu za Indiju daje Kabir Tanedža, saradnik „Obzerver riserč faundejšn“ u Nju Delhiju.

„Ako Peking bude ulagao novac u Iran i pokuša da od njega napravi zavisnu državu, onda će to napraviti veliki problem Indiji. Moguće je da će se formirati blokovi susednih muslimanskih zemalja i Kine, koje su vezane za Peking“, predviđa on. U slučaju da Iran i Pakistan uđu u taj savez, onda i Avganistan, želeo on to ili ne, mora da se priključi bloku.

U razgovoru za časopis „Nezavisimaja gazeta“ Nina Mamedova, rukovodilac sektora Irana u Institutu za orijentalne studije RAN, je istakla da su se „posle 2015. godine, kada je šest svetskih država zaključilo sa Iranom ugovor, sprečavajući ga da razvije nuklearno oružje, mnogi okrenuli Iranu kako bi pokrenuli saradnju.

„Naravno, nove ugovore je potpisala Kina. Kada je Amerika odbila da potpiše sporazum sa Iranom i uvela mu sankcije, morali su da se zaustave neki projekti. Ipak železnička pruga nije potpala pod sankcije. Kina će bez obzira na sve realizovati svoj projekat, pritom ona ima u Iranu rafineriju nafte. Nafta koja se dobije pripada Kini i ne podleže sankcijama. Plaćanje među državama se vrši u kineskim juanima. Indija nije tako odlučna, ona se ugleda na politiku predsednika Amerike, Donalda Trampa, što omogućava Pekingu da je istisne sa tržišta Irana“, zaključila je Mamedova.

Pročitajte još:

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala