Srpski naučnik u velikom projektu SAD: Otkriće važno za lečenje raka i KOVID-a 19

© Foto : Privatna kolekcijaNemanja Despot Marjanović
Nemanja Despot Marjanović - Sputnik Srbija
Pratite nas
Trenutno najvažnije istraživanje u Americi koje se bavi novim načinom lečenja karcinoma dalo je odgovor i na pitanje kako koronavirus napada naš organizam i moći će da pomogne u lečenju. U revolucionarnom istraživanju učestvuje i Srbin Nemanja Despot Marjanović, čija su specijalnost upravo pluća.

Molekularni biolog, beogradski student Nemanja Despot Marjanović, sada je doktorand "Broad instituta" u Bostonu. Ovaj institut zajednički su osnovali Univerzitet Harvard i prestižni Masačusets Institut Tehnologije, kako bi uz pomoć moderne tehnologije medicina dobila odgovore na najvažnija pitanja.

Naš sagovornik učestvuje u velikom projektu “Atlas ljudskih ćelija”, čiji je cilj stvaranje mape svih ćelija u ljudskom organizmu, koja bi bila baza za razumevanje našeg zdravlja, odnosno za dijagnostiku i lečenje raznih bolesti, a pre svega karcinoma.

© Foto : Preuzeto sa VikipedijeBroad Institut u Bostonu - zajednički su ga osnovali Univerzitet Harvard i prestižni Masačusets Institutu Tehnologije, kako bi uz pomoć moderne tehnologije medicina dobila odgovore na najvažnija pitanja.
 Srpski naučnik u velikom projektu SAD: Otkriće važno za lečenje raka i KOVID-a 19  - Sputnik Srbija
Broad Institut u Bostonu - zajednički su ga osnovali Univerzitet Harvard i prestižni Masačusets Institutu Tehnologije, kako bi uz pomoć moderne tehnologije medicina dobila odgovore na najvažnija pitanja.

Uža specijalnost ovog tridesettrogodišnjeg naučnika su pluća, pa smo ga prvo pitali može li njegovo istraživanje pomoći u borbi protiv KOVID-a 19.

Apsolutno. Ja se bavim sekvencioniranjem pojedinačnih ćelija, pokušavam da razumem identitet svake ćelije, njenu fukcionalnost. Ako to znamo, onda ćemo znati i šta se dešava sa tom ćelijom kad dođe do bolesti. Ako znamo koje proteine ima određena ćelija, znamo i šta ona može da radi, a imamo i priliku da nešto menjamo u njoj. Ovo je jako važno za koronu, jer da bi ušao u ćeliju, virus mora da otvori vrata i koristi određene proteine na njoj kao ključ. Virus ide i traži bravu u koju ključ ulazi. Uđe, razmnožava se, ubije ćeliju i stvori nam velike probleme. Mi sada možemo da vidimo koje su brave na ćelijama koje KOVID 19 može da otključa. Dakle, naše istraživanje je pomoglo da shvatimo patogenezu ovog virusa.

Možete li nam objasniti kako to virus radi kada uđe u naš organizam, kako se ponaša?

Kad virus pronađe bravu, počne da se razmnožava u ćeliji i napada druge. Ono što je interesantno kod KOVID-a 19 i zašto je toliko problematičan, kad su ćelije stresirane, one stavljaju tu bravu na svoju površinu, to je deo naše odbrane, ali virus je našao način da je iskoristi tu našu odbranu.

© Sputnik / Maksim Bogodvid / Uđi u bazu fotografija"U Americi je u različitim stepenima kliničkih ispitivanja oko 50 vakcina koje treba da nas zaštite od koronavirusa", kaže Marjanović.
 Srpski naučnik u velikom projektu SAD: Otkriće važno za lečenje raka i KOVID-a 19  - Sputnik Srbija
"U Americi je u različitim stepenima kliničkih ispitivanja oko 50 vakcina koje treba da nas zaštite od koronavirusa", kaže Marjanović.

Iako ga tretiraju kao respiratorni virus, stručnjaci kažu da KOVID 19 može da uđe i u ćelije oka, nervnog sistema i želuca, šta je zajedničko ćelijama tih organa?

Pošto znamo koje brave virus traži, mogli smo da znamo i koje ćelije traži. Najveći broj ćelija sa tim bravama je u plućima, tu virusu najlakše dođe. Da uđe u nervni sistem ili u stomak potrebno je da prođe mnogo više određenih mehanizama naše odbrane. Međutim, shvatili smo da brave kao na ćelijama pluća postoje i na određenim ćelijama u stomaku, postoje u bubrezima, ali i u mozgu. Mi smo to videli sa naše strane, nismo radili kliničke eksperimente, ali su nam kolege sa klinike rekle da pojedini pacijenti sa koronom imaju manje epi napade, shvatili smo da vidimo pravu stvar, jer KOVID 19 može da uđe u određene nervne ćelije i da stvara epilepitčne napade. Kod pojedinih se javlja dijareja, a neki pacijenti imaju problem sa bubrezima. Problem je što je brava ovog virusa postavljena u različitim tkivima, a brava se aktivira kad je ćelija stresirana. Virus koristi naš odbrambeni mehanizam da bi nas nasamario.

Da li grešimo ako kažemo da se od svih virusa COVID-19 najbrže širi, jasno je da se širi mnogo brže od običnog gripa? Zašto se to dešava?

Postoje virusi koji se mnogo brzo šire, ali oni nisu evolutivno dobri sami za sebe. Ako se brzo šire i ubijaju domaćine, oni nestanu. Kovid je našao "svit spot", pravi balans, brzo se širi, ali ne ubija domaćina i tako sebi produžava vek. Drugi problem je što može ući u organizam i dugo ostati pritajen, dok ne dođe do prve temperature i drugih simptoma. Upravo to što je tako latentan po nedelju dana, daje mu mogućnost da se dosta umnoži i napravi mnogo veće probleme od ostalih virusa. Na ogromnu količinu virusa dolazi odgovor imunog sistema koji bude prejak i to je problem. Ljudi zapravo često umiru od prejakog odgovora imunog sistema, recimo u plućima. Tada naš imuni sistem ubija i naše ćelije.

© Foto : Privatna kolekcijaMolekularni biolog Nemanja Despot Marjanović, stipendista "Broad instituta".
 Srpski naučnik u velikom projektu SAD: Otkriće važno za lečenje raka i KOVID-a 19  - Sputnik Srbija
Molekularni biolog Nemanja Despot Marjanović, stipendista "Broad instituta".

Može li vaše istraživanje doprineti bržem pronalasku vakcine protiv korona virusa? Na tome se najviše radi u Kini i Rusiji, šta se po pitanju vakcine dešava u SAD?

U Americi je u različitim stepenima kliničkih ispitivanja oko 50 vakcina, a tri prednjače, već su završile prvu fazu i pokazale pozitivan odgovor. Ispitvanje se radi u tri faze i traje do 18 meseci. Vlada je odlučila da ubrza te faze i odmah krene sa proizvodnjom. Američka vlada je odlučila da se na neki način kocka, jer ako se pokaže da radi, žele da je imaju spremnu. Ovde postoji nada da bi u septembru ili oktobru mogla da bude treća faza kliničkih ispitivanja, tada bi se vakcina odmah davala esencijalnim radnicima, pre svega lekarima i sestrama, onima koji su morali da rade i tokom epidemije, zapravo bi istovremeno uradili testiranje na ljudima.

Da li se možda istovremeno radi na pronalasku leka koji bi ublažio tegobe koje virus izaziva? Da li su Amerikanci na tragu takvih lekova, da li se na tome radi?

Radi se i na tome, ali je dosta teže. Već je odobren antivirotik Remedezivir. Napravljen za ebolu, ali nije bio dovoljno efikasan, ali prošao je sve kliničke studije i nije toksičan. Američke farmaceutske kuće su uzele sve antivirusne lekove koji su odobreni i uradili su eksperimente da vide da li bi neki mogao da pomogne. Ovaj lek je smanjio trajanje bolesti sa 15 na 11 dana. To je velika stvar, kada ste na intenzivnoj nezi, svaki dan manje tamo, znači više šanse za život. Kompanija koja ga proizvodi, donirala je lek američkom narodu, ljudima kojima treba.

© Foto : Pixabay/VSRaoLekari su kod pojedinih pacijenata primetili manje epileptične napade. Istraživanje na kome Marjanović radi potvrdilo je da se u CNS-u takođe nalaze ćelije koje korona lako otključava.
 Srpski naučnik u velikom projektu SAD: Otkriće važno za lečenje raka i KOVID-a 19  - Sputnik Srbija
Lekari su kod pojedinih pacijenata primetili manje epileptične napade. Istraživanje na kome Marjanović radi potvrdilo je da se u CNS-u takođe nalaze ćelije koje korona lako otključava.

U Novom Pazaru, Beogradu i Kragujevcu situacija je veoma ozbiljna, svi su se opustili od  ukidanja vanrednogstanja, kakve su mere kod vas u SAD?

Problem Amerike je u tome što svaka savezna država ima svoja pravila. Ovde u Masačusetsu dobro se snalaze sa krizom, živim u gradu bolnica, ovde živi medicinska elita, a ljudi su ovome prišli jako ozbiljno. Postoje četiri faze otvaranja, sad smo u drugoj, a svaka traje tri ili četiri nedelje. U prvoj su otvorene banke i kofi šopovi, ali samo da kupite kafu, nema sedenja. Prati se da li dolazi do porasta obolelih, onih kojima treba intenzivna nega, broj umrlih. Ako brojevi skaču, faza se stopira. U treću bi trebalo da uđemo u julu, a plan je da se četvrta, dakle otvaranje klubova i kafića desi tek kad dođe vakcina. To su konzervativne mere, ali broj obolelih drastično pada. Druga važna stvar je da su maske obavezne u zatvorenom prostoru i svi ih nose.

Da li je moguće izaći iz pandemije, virus se vratio u Kinu, da li ćemo se ikada vratiti normalnom životu, da li je moguće pobediti KOVID 19?

Nauka je jako spora, za nju se ne daje veliki novac, daje se za druge stvari. Zato nam je potrebno vreme da bi smo napravili terapije. Ali sada se sve radi u rekordnom roku. Ubeđen da ćemo pobediti KOVID 19, ali je pitanje koliko vremena treba. Ako vakcina na kojoj se ovde radi bude efikasna, potrebno je vreme da se proizvede za sve. Ako treća faza ispitivanja da rezultate, sledeću zimu dočekujemo mnogo spremniji, a sledećeg proleća vraćamo se u normalnost. S druge strane ne znamo koliko brzo i da li će virus mutirati. U nekim slučajevima napada i imune ćelije, to znači da možda može ući u krv, napraviti sepsu, onda smo u gadnom problemu.

© Foto : Privatna kolekcija"Uzimajte vitamine, spavajte i izbegavajte stresne situacije, imunitet je najvažniji", poručuje iz SAD naš mladi naučnik.
 Srpski naučnik u velikom projektu SAD: Otkriće važno za lečenje raka i KOVID-a 19  - Sputnik Srbija
"Uzimajte vitamine, spavajte i izbegavajte stresne situacije, imunitet je najvažniji", poručuje iz SAD naš mladi naučnik.

Vratimo se na kraju vašem projektu, stvaranju “Atlasa ljudskih ćelija”, koliko će se još dugo raditi da se dođe do novih načina lečenja raka?

Planirano je da projekat bude kompletiran za 10 godina. Da ćemo tada imati celu mapu ljudkog organizma. Metode pronalaženja identiteta ćelija primenio sam da bi rezumeo kako kancer u plućima počinje i kako se ponaša kada primenimo određene hemioterapije. Otkrili smo da postoji tip ćelije koji stvara rezistentnost na tu terapiju. Sada pokušavamo da nađemo mehanizme te odbrane da bi našli bolju terapiju. Teško je odgovoriti kada ćemo do toga doći. Prvo radimo na miševima, to je spor proces. Nadam se da ćemo do toga doći za nekoliko godina.

Imate li neki savet za građane Srbije, kako da se štite od koronavirusa?

Ovako sam svojim roditeljima koji žive u Srbiji objasnio; ako idemo ulicom i vidimo zmiju, otići ćemo na drugu stranu, iako znamo da nisu sve zmije otrovne i da nas možda neće ni napasti. U ovom trenutku ne znamo ko može imati veće, a ko manje posledice. Zato ljudi treba da nose maske i poštuju distancu, da izbegavaju zatvorene prostore u kojima je puno ljudi, jer viru je i dalje tu. Istovremno, jako je važno jačati imuni sistem, ako je dobar, ranije će detektovati koronu, sprečiti latentnu fazu i veće posledice. Dakle, spavanje je jako bitno, izbegavajte stresne situacije, ovo nije fraza, uzimajte vitamin C, D, cink, ali i luk i slaninu.

Emisiju "Sputnjik intervju" u kojoj je gostovao Nemanja Despot Marjanović možete poslušati ovde.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala