Ekonomija je motor koji pokreće normalizaciju, ali ne odlaže političko rešenje problema KiM

CC0 / / Srbija, tzv. Kosovo i EU
Srbija, tzv. Kosovo i EU - Sputnik Srbija
Pratite nas
Uoči nastavka dijaloga Beograda i Prištine i atmosferi međusobnog nepoverenja Amerike i EU, i različitog pristupa za rešavanje kosovskog pitanja, sagovornici Sputnjika saglasni su u tome da ekonomija može da bude motor koji će pokrenuti normalizaciju, ali se na slažu oko toga da li je dovoljna da odloži političko rešenje.

Dr Slobodan Zečević saradnik Instituta za evropske studije podseća da je Ričard Grenel američki specijalni izaslanik za Balkan već nagovestio da će se do rešenja doći u dve faze, od čega će prva biti uprvo ekonomska saradnja, a da će u drugoj fazi EU preuzeti glavnu reč za pronalaženje političkog sporazuma. Iz tog razloga veruje da bez politčkog rešenja nema finiša.

Ekonomija uvod u političko rešenje

„Praktično, ovaj ekonomski deo je uslov za realizaciju političkog dogovora. Međutim, neki u EU sumnjaju u namere Amerike i veruje da Ričard Grenel ima tajni politički plan za rešavanje kosovskog pitanja, koji bi bio potpisan u Vašingtonu, da bi Tramp imao adut za izbore“, mišljenja je dr Zečević.     

Da li EU s pravom sumnja, to je teško reći dodaje naš sagovornik, jer Amerika o političkom rešenju nije zvanično pričala. Ovu nedoumicu dodatno podgreva i agenda kosovskih zvaničnika po kojoj su teme za Brisel vazna liberalizacija i pandemija, a za Vašington početak dijaloga za međusobno priznavanje, s akcentom da je početak ekonomska saradnja.

„Slobodna trgovina, bez bilo kakvih ograničenja za protok robe pa čak i takozvani „mali Šengen“ dakle slobodan protok ljudi, infrastruktura, izgradnja autoputeva koji bi povezali Prištinu i  Beograd, železnica, a možda i zajednički infrastrukturni projekti vezani za elektroprivredu, su samo neki od delova Grenelovog predloga za ekonomsko povezivanje“, navodi sagovornik Sputnjika.

Ekonomija jeste najjača veza koja danas u svetu povezuje čak i političke neprijatelje, dodaje Jovan Kovačić, član Izvršnog komiteta Trilateralne Komisije, pa stoga i nije ni čudo što Amerika želi da krene od te tačke u rešavanju kosovskog pitanja.

Interesi velikih sila

„Istorija nam pokazuje da ako na početku pregovora  ima nekog uspeha, a pri tom se ima volja i želja da se ide do kraja, onda se neka pitanja koja izgledaju jako teška i nemoguća za rešavanje, na osnovu prvobitnih uspeha mnogo lakše reše, nego što bi to bilo kada bi se krenulo u rešavanje prvo s njima. I to jeste jedna vrsta strategije kako se rešavaju problemi u svetu“, objašnjava Kovačić.

U politici emocije ne postoje već samo interesi, ističe on, i dodaje da ako se interesi, posebno velikih sila poklapaju, onda će se ovo pitanje rešavati kombinovano- forsiranja onoga što je rešivo odmah. U tom slučaju je važno da svi učestvuju. Džaba bi bilo da sada Albanci i Srbi sednu i sve se sami dogovore, ako taj njihov dogovor ne bi bio u interesima velikih sila.

Uticaj spora Amerike i Nemačke

Kovačić veruje da je moguće da političko rešenje bude na neki način odloženo ali samo kako bi došlo do takozvane ekonomske normalizacije Prištine i Beograda. U isto vreme on napominje da to zavisi i od toga koliko će Nemačka i Amerika u svemu tome pronaći zajednički jezik s obzirom da Berlin smatra da je Amerika „uletela u prazan prostor“ tj,  dijalog, bez konsultacije s njima.

Posle poduže pauze prvi susret kosovskih i beogradskih zvaničnika trebalo bi da se održi u četvrtak u Briselu, dok je drugi planiran da bude upriličen u Beloj kući u Vašingtonu u subotu.  Novi premijer Kosova potvrdio je da će sa svojim timom ići na sastanak u Brisel kao i da će odatle otputovati za Vašington. Za takozvanog predsednika Kosova Hašima Tačija za sada je poznato da će sigurno ići u Ameriku ali je nejasno da li će biti i na sastanku u Briselu

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala