„Upozorenje 161”: Nemci se više plaše zemalja u kojima ima manje zaraženih  

© AFP 2023 / Christof StachePolicajac na železničkoj stanici u Minhenu, u Nemačkoj
Policajac na železničkoj stanici u Minhenu, u Nemačkoj - Sputnik Srbija
Pratite nas
Nemačka je produžila zabranu ulaska građanima zemalja koje nisu članice Evropske unije do 31. avgusta. Dokument koji je usvojila nemačka Vlada zapravo se naziva „Upozorenje za 161 zemlju“. Istovremeno, Berlin je ukinuo zabranu putovanja za države članice Evropske unije i Veliku Britaniju, Island, Norvešku, Lihtenštajn i Švajcarsku od 15. juna.

Nenad Radičević, dopisnik RTS-a iz Nemačke za Sputnjik pojašnjava da je nova odluka doneta zato što u zemljama koje nisu članice EU postoje različiti kriterijumi za procenjivanje epidemije, pa Nemci smatraju da se mora biti oprezan. Sa druge strane, njihove granice su otvorene za države EU u kojima je bilo mnogo vise zaraženih.

Nemačko Upozorenje za 161 zemlju

Nemački šef diplomatije Hajko Mas objasnio je da Nemačka pre svega ne želi da Nemci putuju kao turisti u neke zemlje tokom leta i donesu više virusa korone nego što je planirano. Nova odluka se pre svega odnosi na Nemce koji su planirali letovanje u Turskoj, Tunisu, Egiptu, Maroku. Ovom odlukom Nemačka će biti jako pogođena, budući da su bukvalno milioni Nemaca odlazili na letovanje na te destinacije“, ocenjuje naš sagovornik.

© Flickr / AllanAerodrom u Frankfurtu
„Upozorenje 161”: Nemci se više plaše zemalja u kojima ima manje zaraženih   - Sputnik Srbija
Aerodrom u Frankfurtu

Odnosno, trpeće aviosaobraćaj, osiguravajuće kuće, turističke agencije i cela prateća logistika za turistička putovanja.

Radičevića smo pitali koliko su Nemci prilikom donošenja ove odluke razmišljali o tome da će se ona odraziti na ekonomiju, s obzirom da veliki broj ljudi koji rade u toj zemlji dolazi upravo iz zemalja iz kojih je ulazak zabranjen, pa i iz Srbije.

On je gotovo siguran da je većina radnika koji su se u Srbiju vratili na početku epidemije u Nemačkoj radila na crno. Oni koji imaju radne vize, odnosno neku vrstu boravka, mogu i sada da dođu, objašnjava Radičević.

„Ukoliko dolaze iz zemalja koje su na ovoj listi, recimo iz Srbije, oni samo moraju dve nedelje da budu u samoizolaciji. Ta vrsta priliva legalne radne snage, onih koji imaju sve potrebne papire, nije ograničena. O tome koliko su im radnici potrebni govori činjenica da su iz zemalja koje su u Evropskoj uniji još u aprilu, u jeku epidemije, pustili pre svega radnike zaposlene u poljoprivredi, ali i one koji rade u fabrikama, podseća Radičević.

On dodaje da je zbog takve odluke došlo i do skandala, zaraženo je više od 200 Rumuna koji su radili u mesnoj industriji, u fabrici koja snabdeva pola Nemačke, jer su živeli u neadekvatnim uslovima.

© Flickr / Bill JacobusMeđu najčešćim radnicima "na crno" u Nemačkoj je pomoćno ugostiteljsko osoblje, a mnogi tako rade u građevinarstvu.
„Upozorenje 161”: Nemci se više plaše zemalja u kojima ima manje zaraženih   - Sputnik Srbija
Među najčešćim radnicima "na crno" u Nemačkoj je pomoćno ugostiteljsko osoblje, a mnogi tako rade u građevinarstvu.

Pravila za samoizolaciju

Radičević dodaje da su u međuvremenu Nemci uveli dodatni kriterijum o tome da li morate u karantin kada pređete granicu. Mera se primenjuje na one koji doputuju iz zemalja koje su u poslednjih sedam dana imale više od 50 novozaraženih dnevno na 100 hiljada stanovnika. Za njih se automatski primenjuje mera samoizolacije od 14 dana.

„Ukoliko dolazite iz Švedske ili Velike Britanije, bez obzira što su otvorene granice, vi ćete u mnogim pokrajinama Nemačke morati u samoizolaciju. U tom smislu ni ove zemlje na neki način nisu lišene ove nove kontrole“.

Šta sa radnicima sa Balkana

Radičević kaže da za ljude koji na rad u Nemačku dolaze iz Srbije i uopšte Balkana u ovom trenutku nada može biti najava da će Ministarstvo spoljnih poslova Nemačke nadalje procenjivati da li određene zemlje ipak treba skinuti sa liste ograničenja i obaveznog karantina.

Jedan od kriterijuma je broj novozaraženih, ali ta odluka će biti doneta i po njihovoj proceni o efikasnosti zdravstvenog sistema, kapacitetima testiranja, higijenskim pravilima i pouzdanosti podataka koje određena država daje o broju zaraženih.

© Sputnik / Vladimir Astapkovič / Uđi u bazu fotografija„Svaka epidemija je medicinski, ali i politički problem", kaže epidemiolog Zoran Radovanović.
„Upozorenje 161”: Nemci se više plaše zemalja u kojima ima manje zaraženih   - Sputnik Srbija
„Svaka epidemija je medicinski, ali i politički problem", kaže epidemiolog Zoran Radovanović.
Politička dimenzija epidemije

Epidemiolog Zoran Radovanović kaže za Sputnjik da se ne treba mnogo nadati, jer oni koji žele u Nemačku moraju da imaju u vidu da je kod nas još u toku prvi talas epidemije, da od 4.maja imamo priličan broj obolelih. Ipak, kaže da nije siguran da se u donošenju odluke Nemačka vodila samo statistikom.

Svaka epidemija je medicinski, ali i politički problem, tako da, sigurno je da su u ovo umešani i politički činioci. Njima je lakše da prime ljude iz Norveške i Britanije, iako nisu u Uniji, jer sa njima imaju bliže odnose. Verovatno je procena i da su te zemlje bezbednije, a da odavde, sa Balkana, još može da im se unese zaraza“, kaže Radovanović.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala