Nova bitka za istinu o razaranju Srbije: Francuska kreće putem Italije – na potezu i Beograd

© REUTERS / Goran TomaševićUranijum, bombardovanje
Uranijum, bombardovanje - Sputnik Srbija
Pratite nas
Pitanje posledica zračenja osiromašenim uranijumom bačenim na Kosovo ponovo je dospelo u javnost, ovog puta presudom francuskog suda da je žandarm Anri Frikono, koji je 2000. bio u južnoj pokrajini, preminuo upravo od posledica bombardovanja. Taj presedan mogao bi da bude početak nove bitke za istinu, slične onoj koja se već godinama vodi u Italiji.

Nakon četiri godine borbe sa francuskim vlastima, Frikonova udovica uspela je da dokaže pravi uzrok njegove smrti. Bitaka poput te bilo je mnogo u Italiji, gde porodice teško obolelih i preminulih vojnika već godinama vode i dobijaju takve postupke protiv države, uprkos velikim otporima italijanskih vlasti.

Nova bitka za istinu o bombardovanju SRJ

Dušan Gujaničić iz Instituta za političke studije kaže da je Frikonov slučaj prvi takav koji je medijski ispraćen u Francuskoj i da bi mogao da predstavlja presedan koji će da porodicama teško obolelih ili preminulih francuskih vojnika, koji su bili na Kosovu, stvori moralni i pravni osnov za utvrđivanje pravog uzroka bolesti ili smrti.

„Što se tiče francuskih građana, ostaje da se prati situacija. Ne mogu da kažem tačan broj ljudi koji bi mogao da pokrene tužbe, ali očekujem da će to da se desi u neko dogledno vreme“, ocenio je Gujaničić za Sputnjik.
© AP Photo / Visar KryeziuPortugalski i italijanski vojnici KFOR mere radijaciju u Klini 2001. posle NATO agresije
Nova bitka za istinu o razaranju Srbije: Francuska kreće putem Italije – na potezu i Beograd - Sputnik Srbija
Portugalski i italijanski vojnici KFOR mere radijaciju u Klini 2001. posle NATO agresije

Ipak, on ne očekuje da broj takvih slučajeva bude veći nego u Italiji, jer su francuski vojnici bili znatno manje izloženi zračenju osiromašenog uranijuma, zbog toga što su boravili u severnom delu Mitrovice, za razliku od italijanskih, koji su pokrivali deo Metohije na granici sa Albanijom, gde je bombardovanje štetnom materijom bilo najintenzivnije.

Ofanziva za istinu

„Imajući u vidu ovaj slučaj, sad je na našoj državi i diplomatiji da krenu u ofanzivu i više se angažuju u objašnjavanje onoga što se zaista desilo – jedne prave humanitarne katastrofe“, istakao je Gujaničić i dodao da toj ofanzivi treba da se priključe sve organizacije koje mogu da utiču na razvoj situacije.

Kako je rekao, sada je do Srbije da istinu proširi i u francusko javno mnjenje, a u tome veliku ulogu imaju i mediji, koji treba da prate odjeke tog slučaja i o tome izveštavaju.

On dodaje da bi Srbija mogla i da ohrabri francuske porodice da istinu potraže na sudu, kako bi se u Francuskoj što više čulo za tu humanitarnu katastrofu.

Uloga medija ključna

Naš sagovornik ističe da ne treba imati iluziju da će Frikonov slučaj u narednom periodu biti najvažnija vest u francuskim i svetskim medijima, ali napominje da bi mogao da ima uticaj, ukoliko bi dobio „medijski zamajac“.

Deca se igraju na uništenom tenku u Klini tokom bombardovanja 1999. godine - Sputnik Srbija
Francuski sud priznao: Osiromašeni uranijum iz NATO bombi na Kosovu ubio žandarma /video/

„To je jedna dugoročna, iscrpljujuća borba, jer rezultati ne mogu da se očekuju preko noći. Pritom, ne smemo da zaboravimo na otpor pojedinih državnih ili paradržavnih struktura, poput onog koji se dogodio u Italiji, gde smo imali priznanja porodica da su im članovi pojedinih državnih ograna pretili i zastrašivali ih“,podseća Gujaničić i dodaje da očekuje i otpor pojedinih francuskih medija.

Iako smatra da je prerano za donošenje bilo kakvih konkretnih i dalekosežnih zaključaka, Gujaničić ističe da presuda Apelacionog suda u Renu predstavlja legitiman osnov da se pitanje posledica zračenja osiromašenog uranijuma bačenog na Kosovo iznese na videlo.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala