Rusija: Mislili smo da smo sa Amerikom dotakli dno, ali...

© AP Photo / Dmitry LovetskyMinistarstvo inostranih poslova Ruske Federacije
Ministarstvo inostranih poslova Ruske Federacije - Sputnik Srbija
Pratite nas
Odnosi Rusije i SAD se stalno pogoršavaju, izjavio je zamenik šefa ruskog spoljnopolitičkog resora Sergej Rjabkov u intervjuu za "Našnal interest".
"Mi se krećemo od jedne donje tačke ka drugoj – kako je rekao jednom poznati poljski mislilac Stanislav Ježi Lec: Mislili smo da smo dotakli dno, a onda su odozdo pokucali", rekao je diplomata.

On je dodao da se saradnja Moskve i Vašingtona u ovom vidu razlikuje od vremena hladnog rata. Tada je sukob dve supersile bio opasniji, ali i predvidljiviji.

Jedan od najvećih problema u odnosima, Rjabkov smatra kontrolu naoružanja.

"Stvara se utisak da SAD konceptualno ne veruju u kontrolu nad naoružanjem. Umesto toga Vašington pokušava da nađe izgovore kako da izađe iz što većeg broja sporazuma u sferi u kojoj učestvuje i Moskva", rekao je Rjabkov.

Po njegovom mišljenju, biće kasno baviti se pitanjem produženja Sporazuma o smanjenju stratešjig ofanzivnog naoružanja nakon američkih izbora.

Sporazumi iz kojih su SAD istupile

Sporazum o ograničenju protivraketne odbrane potpisan je 1972. godine između SAD i SSSR na neograničen rok, iako ga je u bilo kom momentu mogla raskinuti bilo koja od zemalja potpisnica.

Sporazumom je utvrđena obaveza strana da odustanu od stvaranja, testiranja i razmeštanja sistema ili komponenti protivraketne odbrane na moru, vazduhu, u svemiru ili na kopnu za borbu protiv strateških balističkih raketa, kao i da a ne da stvaraju sisteme protivraketne odbrane u zemlji.

Američki predsednik Džordž Buš mlađi je 13. decembra 2001. godine objavio jednostrano povlačenje SAD iz Sporazuma, nakon čega u skladu s odredbama, važio još šest meseci, do 12. juna 2002. godine.

Sporazum o otvorenom nebu potpisan je 1992. godine i postao je jedna od mera za izgradnju poverenja u Evropi nakon Hladnog rata. On je na snazi od 2002. godine i omogućava zemljama-učesnicama da otvoreno prikupljaju informacije o oružanim snagama i aktivnostima drugih.

Sporazum su potpisale ukupno 34 države, a većina njih su NATO zemlje, pa se može očekivati da će Amerika i nakon povlačenja iz ovog Sporazuma preko svojih partnera dobijati potrebne informacije.

Zajednički sveobuhvatni akcioni plan je sporazum koji su Iran i „šestorka“ međunarodnih posrednika (Rusija, SAD, Velika Britanija, Kina, Francuska i Nemačka) zaključili 14. jula 2015. godine. To je istorijski sporazum o rešavanju dugogodišnjeg problema iranskog nuklearnog programa, čija implementacija skida sa Irana ekonomske i finansijske sankcije koje su ranije uveli SB UN, SAD i Evropska unija. Plan je stupio na snagu 16. januara 2016. godine.

Dogovor u svom izvornom obliku nije preživeo ni tri godine: Sjedinjene Američke Države su u maju 2018. godine objavile saopštenje o jednostranom povlačenju iz njega i vraćanju strogih sankcija Iranu. Iran je najavio postupno smanjivanje svojih obaveza u okviru sporazuma.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala