Neočekivano otkriće naučnika – američki Indijanci bliski rođaci Rusima iz Sibira

© Sputnik / Ilya Pitalev / Uđi u bazu fotografijaŠaman Valentin Kagdaev na planinama oko Bajkalskog jezera.
Šaman  Valentin Kagdaev na planinama oko Bajkalskog jezera. - Sputnik Srbija
Pratite nas
Poslednja studija grupe naučnika sa Maks Plank instituta za nauku o ljudskoj istoriji, Moskovskog državnog univerziteta, sibirskog ogranka Ruske akademije nauka i Univerziteta iz Kejp Tauna sugeriše da su preci prvih ljudi u Americi naseljavali znatno veću teritoriju nego što se pretpostavljalo.

Nedavno objavljena studija, koju je predvodio odsek za arheogenetiku Maks Plank instituta za nauku o ljudskoj istoriji, otkrila je najbližu vezu između američkih Indijanaca i stanovnika Sibira.

Objavljena u sredu u časopisu „Sel“, studija se bazira na rezultatima analiza 19 novo sekvencioniranih ljudskih genoma iz regiona jezera Bajkal u Sibiru, uključujući i ostatke 14.000 godina stare individue, jednim od najstarijih pronađenih u tom regionu.

„Ova studija otkriva najdublju vezu između Sibirca kasnog paleolita i prvih Amerikanaca. Verujem da bi ovo otkriće moglo biti ključno za buduće studije Indijanaca“, izjavio je glavni autor studije Hi Ju.

Istraživački tim otkrio je da su dva analizirana uzorka, 14.000 godina stara individua iz južnog Sibira i jedan mlađi uzorak iz mezolitika iz severoistočnog Sibira, pokazali istu genetičku mešavinu dervnog eurazijana (ANE) i severoistočnog azijskog predaka (NEA), koja je pronađena kod najstarijih stanovnika Amerike.

Nalazi studije ukazuju da su drevni Indijanci imali česti genetski kontakt sa populacijom NEA porekla. Studija takođe otkriva da je preci Indijanaca u Severnoj i Južnoj Americi naseljavali znatno šire područje nego što se do sada pretpostavljalo.

„Gornji paleolitički genom obezbediće nasleđe za proučavanje ljudske genetske istorije“, primetio je Kosimo Post, stariji autor studije.

Studija je takođe otkrila i pokretljivost i ljudskih i patogenih genoma tokom Bronzanog doba, razdoblja kojeg karakteriše rastuća društvena i tehnološka složenost.

Dve od 19 testiranih individua bile su zaražene patogenom koji uzrokuje kugu, mada se smatralo da je širenje ove bolesti bilo olakšano migracijama iz zapadne evroazijske stepe.

„To sugeriše dugoročnu pokretljivost tokom Bronzanog doba“, rekla je Maria Spirou, koautor studije.

Naučnici smatraju da je prisustvo patogena koji uzrokuje kugu dokaz koji ukazuje na „najdublje različite veze“ između populacija užne sibirske i zapadne evroazijske stepe.

„U budućnosti, sa novim informacijama, nadamo sea da ćemo detaljnije definisati širenje kuge“, rekao je Johanes Krause, stariji koautor studije.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala