Prodaja obveznica: Potez Srbije koji obezbeđuje izmirivanje svih obaveza posle udara korone

© Sputnik / Ruslan Krivobok / Uđi u bazu fotografijaBerza
Berza - Sputnik Srbija
Pratite nas
Prodaja državnih obveznica na međunarodnom finansijskom tržištu nije neočekivana transakcija jer je naša zemlja, kao i mnoge druge države, usled pandemije koronavirusa suočena sa padom ekonomske aktivnosti i padom prihoda u budžetu, kaže za Sputnjik bivši guverner NBS i profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Dejan Šoškić.

Srbija je na međunarodnom finansijskom tržištu prodala državne obveznice u iznosu od dve milijarde evra. U saopštenju Ministarstva finansija se navodi da će obveznice biti listirane na Londonskoj berzi, a na naplatu dospevaju 2027. godine.

Prodaja obveznica obezbeđuje izmirivanje dugova

Prema rečima ekonomiste Ivana Nikolića, prodaja državnih obveznica je dobra vest jer je time potpuno zagarantovana eksterna likvidnost.

„Nemamo više neizvesnost da li ćemo biti u mogućnosti da izmirujemo obaveze u narednom periodu, svakako bar do kraja godine. Ovim smo apsolutno obezbeđeni po pitanju tih nekih izazova jer imamo svoje devizne rezerve, a sada smo prodajom obveznica obezbedili i novac iz te pozajmice, pa smo potpuno likvidni prema inostranstvu“, kaže Nikolić i dodaje da je dobro to što je reč o dugoročnom, a ne kratkoračnom zaduživanju.

„Dobro je što će tom hartijom moći da se trguje, pa verujem da će se fokus investitora prema Srbiji menjati, jer smo samim tim tu, na tržištu. Ta hartija je održiva, što je dobro i što će svakako u nekim budućim situacijama povećavati interes investitora da ulažu u hartije od vrednosti“, ukazuje Nikolić.

Zaduživanje je teško izbeći

Kako navodi Dejan Šoškić, zbog pada ekonomske aktivnosti i prihoda u budžetu usled pandemije, bilo je jasno da će Srbija morati dodatno da se zaduži.

„To generalno nije dobra vest jer se uvećava javni dug zemlje, ali je to u ovakvoj situaciji bilo teško izbeći. Srbija je odlučila da emituje evroobveznicu i to je nešto što je naša zemlja radila i ranije. Međutim, vidimo da su uslovi zaduživanja takvi da prilično nadilaze uslove zaduživanja koje imaju naše susedne zemlje. Dakle, Srbija je u obavezi da plati po osnovu tog duga preko tri posto, a istovremeno imamo situaciju da je stopa prinosa na hartije od vrednosti Hrvatske, sa istim rokom dospeća, otprilike duplo manja, a Bugarska je i ispod jedan posto“, objašnjava Šoškić i dodaje da je Srbija na finansijskom tržištu dobila ono što je verovatno u ovom trenutku i mogla da dobije, ali da je to ipak nepovoljnije od nekih zemalja u našem neposrednom okruženju.

Ali, da napomenemo da su Hrvatska i Bugarska, za razliku od Srbije, članice Evropske unije.

Profesor Šoškić veruje da će novac obezbeđen prodajom državnih obveznica biti korišćen za pokrivanje budžetskog deficita. Ono što, kako navodi, treba da imamo u vidu je da kao država imamo ne samo veće izdatke zbog situacije u kojoj smo se našli zbog pandemije, već da se suočavamo i sa potpuno neizvesnim padom BDP-a u narednom periodu.

„Taj pad će biti dodatni razlog da se ubrzano počne menjati odnos između javnog duga i BDP-a. Dakle, s jedne strane raste javni dug, a sa druge raste bruto domaći proizvod, pa će se vrlo brzo menjati taj parametar koji je vrlo bitan kada se međunarodni investitori opredeljuju za investiranje u neku zemlju. Srbija je uradila finansijsku konsolidaciju prethodnih godina do određene mere i to je popravilo našu situaciju, ali mi tu konsolidaciju nismo uradili do kraja, dakle nismo spustili nivo duga do nivoa koji je zakonom predviđen, a na ovaj način ćemo doći u poziciju da se taj javni dug poveća“, kaže Šoškić.

Stimulacija za privredu

Kako kaže, znamo da se Vlada obavezala da određena sredstva utroši na stimulativne mere okrenute privredi, kao i na plaćanje do određene mere zaposlenih u privatnom sektoru i tako dalje.

„To su sve stvari koje dosta koštaju, uključujući i meru da se svi punoletni građani koji se prijave pomognu sa određenim iznosom sredstava linerano, a koja je bila dosta sporna. To su dakle sve neki rashodi koji čine situaciju takvom da je Srbija prosto morala da se zaduži. Međutim, ono što u čitavoj stvari ne treba da nas mnogo ponese to je da uslovi zaduživanja koje je Srbija ostvarila u ovom trenutku na međunarodnom tržištu nisu naročito povoljni, jer se svaki taj procenat više koji Srbija mora da plati na međunarodnom tržištu plaća iz budžeta. Ali, očigledno je da je to ono što je u ovom trenutku moglo da se postigne“, zaključuje profesor Dejan Šoškić za Sputnjik.

"Obim prodaje evroobveznica iznosio je dve milijarde evra, sa kuponskom stopom od 3,125 odsto, stopom prinosa od 3,375 odsto i rokom dospeća od sedam godina, uprkos tome što je početno očekivanje investitora bilo da će se obveznica izdati po većoj kamatnoj stopi. Međutim, zbog velikog interesovanja, kamatna stopa je znatno smanjena", saopštilo je Ministarstvo finansija.
U saopštenju NBS je navedeno da je na aukciji učestvovalo više od 300 najuglednijih investitora iz celog sveta – Evropske unije, Velike Britanije, Sjedinjenih Američkih Država.

Guverner Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković je povodom prodaje obveznica izjavila da je "posle dve prošlogodišnje izuzetno uspešne emisije evroobveznica u junu i novembru, ovo još jedan dokaz da međunarodni investitori imaju puno poverenje u ekonomiju Srbije, posebno imajući u vidu ni malo povoljne globalne ekonomske uslove u kojima je ova aukcija održana".

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala