Krim: Šreder je već dobio opkladu protiv Ukrajine

© Sputnik / Ilja Pitalev / Uđi u bazu fotografijaGerhard Šreder
Gerhard Šreder - Sputnik Srbija
Pratite nas
Bivši nemački kancelar Gerhard Šreder zasigurno je već dobio uslovnu opkladu koju mu je ponudio ukrajinski ambasador u Nemačkoj o povratku Krima u sastav Ukrajine. To je još jedna od nacionalističkih besmislica ukrajinske vladajuće elite, smatra zamenik predsednika Javne komore Krima, politički analitičar Aleksandar Formančuk.
„Gerhard Šreder je veoma iskusan i trezven političar, koji je bio i uspešan kancelar. On je dao realističnu procenu situacije i naravno, već sada je dobio opkladu. A ako govorimo o budućnosti, Meljnik, uprkos tome što je mlađi od Šredera, neće doživeti da vidi Krim u sastavu Ukrajine“, istakao je Formančuk.

Prema njegovom mišljenju, sama forma izjave ukrajinskog ambasadora je neprihvatljiva za jednog diplomatskog predstavnika.

Formančuk je još naglasio da je ovo još jedna nacionalistička besmislica u nizu onih koje danas propagira vladajuća ukrajinska elita. Čini se da „pandemija ne samo da ih nije urazumila, smatra on, već je njihovo stanje prešlo u nacionalnu groznicu“, čim jedan ambasador sebi dozvoljava ovakve izjave.

On zaključuje da nemački vladajući vrh na ovu izjavu ukrajinskog ambasadora u Nemačkoj neće gledati s odobravanjem.

Naime, ukrajinski ambasador u Nemačkoj Andrej Meljnik izjavio je da je spreman da se kladi s bivšim nemačkim kancelarom Gerhardom Šrederom da će se Krim „vratiti“ u sastav Ukrajine.

© Sputnik / Artem Žitenev / Uđi u bazu fotografijaGrafit "Rusija i Krim - zauvek zajedno"
Krim: Šreder je već dobio opkladu protiv Ukrajine  - Sputnik Srbija
Grafit "Rusija i Krim - zauvek zajedno"

Ranije je Šreder u intervjuu listu „Tagesšpigel“ izjavio da smatra da nijedan ruski predsednik nikada neće dati Krim Ukrajini. On je još naglasio da se zalaže za ukidanje antiruskih sankcija koje je Evropska unija uvela 2014. godine Rusiji nakon ujedinjenja Rusije i Krima, istakavši da je saradnja sa Rusijom posebno neophodna u trenutnoj ekonomskoj situaciji, nastaloj usled pandemije virusa korona.

Podsetimo, Krim je postao deo Rusije u martu 2014. godine, nakon referenduma održanog posle državnog prevrata u Kijevu. Za ujedinjenje sa Rusijom glasalo je 96,77 odsto birača Republike Krim i 95,6 odsto stanovnika Sevastopolja. 

Ukrajina i dalje smatra Krim svojom privremeno okupiranom teritorijom.

Prema rečima predsednika Rusije Vladimira Putina, na pitanje Krima je definitivno stavljena tačka.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala