Protiv zapadnoslavonskih Srba, sa oko 15.000 žitelja i sa oko 4.000 vojnika, krenulo je više od 16.000 pripadnika hrvatskih oružanih snaga.
Zaštitne snage UN, na vreme upozorene od strane hrvatskih generala, povukle su se na bezbedna mesta, prepuštajući svoje štićenike na milost i nemilost agresoru, podseća Dokumentaciono informacioni centar „Veritas“.
Narod zapadne Slavonije, sećajući se Jasenovca iz ‘41. i Pakračke Poljane iz ‘91, krenuo je u egzodus prema Srpskoj. Na putu prema „mostu spasa“ do reke Save, sustizale su ih avionske bombe, maljutke iz helikoptera, topovske granate i snajperski meci.
U toj akciji, prema „Veritasovim“ podacima, poginule su i nestale 283 osobe, uključujući 114 civila i 11 milicionera.
Među žrtvama je 56 žena, osam osoba do 14 godina i 75 preko 60 godina starosti.
Po završetku akcije, Hrvati su pokupili 168 tela ubijenih Srba i pokopali ih uglavnom pod oznakom „nepoznat“.
Od ukupnog broja žrtava do sada je rasvetljena sudbina 156 osoba. Među nestalima se vodi još 127 osoba, među kojima je 56 civila, uključujući i 26 žena.
Od 148 ekshumiranih posmrtnih ostataka iz grupnih grobnica, do sada ih je 111 identifikovano. I kad se identifikuju ekshumirani a neidentifikovani (37), ostaju nepoznata grobna mesta za 90 posmrtnih ostataka.
U toj akciji najviše su stradala dva sela sa pretežno srpskim stanovništvom: Medari sa 22 žrtve, uključujući 11 žena i troje dece, i Paklenica sa 20 žrtava.
Prema podacima Dokumentaciono-informacionog centra „Veritas“, oko 1.450 pripadnika Srpske Vojske Krajine je zarobljeno, većina uz pomoć zaštitnih snaga UN.
Nema pomaka u postupcima protiv hrvatskih generala
Hrvatski sudovi su osudili velik broj zarobljenih Srba na dugogodišnje kazne zatvora, koje su izdržavali u zloglasnom zatvoru Lepoglava, a nekoliko desetina zarobljenika prošlo je višegodišnje specijalne torture zloglasne Lore u Splitu.
Pred nacionalnim pravosuđima Hrvatske, Srbije i BiH, protiv pripadnika hrvatskih oružanih snaga pokrenuto je nekoliko krivičnih postupaka za zločine nad Srbima u toj akciji, koji nisu odmakli dalje od predkrivične faze, prenosi RTS.
„Uz dužno žaljenje svih ratnih žrtava, već 25 godine postavljamo ista pitanja: ko to i zašto pravi razliku između civilnih žrtava u Zagrebu i Okučanima i po kom kriterijumu međunarodni i nacionalni sudovi procjenjuju ko i kada krši zakone i običaje koji regulišu vođenje rata?“, pita „Veritas“.
U Gradiški, u Republici Srpkoj, danas će biti obeležena 25.godišnjica od egzodusa Srba iz zapadne Slavonije.
Godišnjica će biti obeležena bez prisustva građana zbog vanrednog stanja izazvanog epidemijom virusa korona i aktuelne zabrane masovnog okupljanja.
