Svjetska turistička organizacija procjenjuje da bi međunarodni dolasci širom svijeta mogli opasti za 20, pa čak i 30 odsto u 2020. godini, što znači da bi sektor turzma globalno mogao „izgubiti“ oko sedam godina rasta, s obzirom da na evropskom nivou mjesečno gubi jednu milijardu evra.
Preliminarni rezultati istraživanja turističkih agencija i turoperatora sa Zapadnog Balkana, koje je sproveo Savjet za regionalnu saradnju, a finansirala Evropska unija, pokazali su da je 42 odsto turističkih agencija i turoperatora iz regiona već počelo sa rezanjem troškova i otpustilo dio radnika. Oko 20 odsto njih je već prestalo sa radom, dok 41 odsto ima dovoljno resursa da održava normalan rad tokom samo tri mjeseca.
S obzirom da bi se sami teško mogli izboriti sa ovakvim okolnostima, 72 odsto agencija i operatora u sektoru turizma u regionu očekuje podršku svojih vlada, kako bi nastavili sa radom jednom kada se okonča blokada uzrokovana širenjem virusa kovid 19.
Države Zapadnog Balkana za koje se zbog svoje strukture ekonomije očekuje da će imati najveći pad BDP-a u regionu su Crna Gora i Hrvatska, za koje je MMF prognozirao pad od čak devet odsto u 2020.
Pesimistične prognoze
Prema procjeni jedne od vodećih američkih agencija za procjenu kreditnog rejtinga - „Standard end purs“ (S&P), Crna Gora je rangirana na 6. mjesto u svijetu, dok je zauzela prvo mjesto od svih zemalja u Evropi, za koje se zbog velikog oslanjanja na sektor turizma predviđa da će u 2020. pretrpjeti najveći pad BDP-a.
Pretvoreno u jezik konkretnih brojeva, turizam u Crnoj Gori generiše iznos ekvivalentan četvrtini crnogorskog BDP-a, što znači da godišnji prihodi od ove grane privrede iznose oko 1,1 milijardu evra. Neki analitičari predviđaju da će ove godine prihodi od turizma pasti za čak 90 odsto, ili čak milijardu evra.
Takođe, radi se o sektoru u kome direktno radi oko 15.000 ljudi, dok indirektno dvostruko više.
Kada su u pitanju glavni gosti na Crnogorskom primorju, ono što je veoma zanimljivo jeste da su to tradicionalno Rusi i Srbi, koji su prema zvaničnim podacima „Monstata“ prošle godine ukupno ostvarili oko 5,1 milion noćenja u Crnoj Gori, tj. najviše noćenja ostvarili su turisti iz Rusije – 2,6 miliona, odnosno Srbije 2,5 miliona, dok je BiH na trećem mjestu sa oko milion noćenja, što upućuje da će od brzine oporavka od posledica panedmije kovid 19 u ovim zemljama značajno zavisiti i brzina oporavka crnogorskog turizma.
Crnogorsko turističko udruženje Vladi predložilo set mjera
Zbog kompleksnosti čitave situacije, danas se oglasilo i Crnogorsko turističko udruženje (CTU) – sektor turističkih agencija, koje je Ministarstvu turizma uputilo predlog mjera za pomoć turističkim agencijama tokom i nakon trajanja epidemije kovida 19.
Oni su apelovali da Ministarstvo turizma u što kraćem roku donese zakonsku regulativu po kojoj će sve turističke agencije imati mogućnost da zadrže avans – depozit uplaćen od strane klijenata za sva putovanja koja su bila zakazana u periodu od 1. marta do 30. oktobra, a koje su klijenti otkazali zbog globalne pandemije.
Gostima bi se zauzvrat, kako navode, izdao turistički vaučer – koji bi im bio garant da mogu da izaberu novi datum dolaska u Crnu Goru za isti ili neki drugi program. Ukoliko gosti ne bi iskoristili vaučer u periodu od 18 mjeseci, turistička agencija bi bila dužna da uplaćeni depozit vrati gostima. Ovo bi, kako obrazlažu, bilo značajno turističkoj agenciji zbog likvidnosti, a povećalo bi šansu da se klijenti koji su otkazali putovanje ipak u skorije vrijeme vrate u Crnu Goru. Period od 18 mjeseci može biti dovoljan da agencija opstane i da se oporavi“, navodi se u predlogu.
Takođe, jedan od predloga je da se poslovanje turističkih agencija tretira kao zatvoreni biznis, tj. da za svakog zaposlenog u turističkim agencijama moraju važiti mjere pomoći koje važe za zaposlene iz kategorije najugroženijih kompanija za tri mjeseca, a koje su zbog mjera protiv epidemje morale obustaviti svoj rad.
Dodatno tu su i predlozi da se primjena Zakona o saobraćaju, koji je skoro donesen u Crnoj Gori, odloži za još jednu godinu, kao i da se pojača inspekcijski nadzor prema onima koji obavljaju poslove turističkih vodiča bez licence, koju izdaje crnogorsko Ministarstvo turizma.
Iz CTU-a su resornom Ministarstvu, kao i Vladi Crne Gore ukazali i na to da poslovanje turističkih agencija ne predstavlja prost skup ljudi kako bi se popunilo određeno vozno sredstvo ili određeni smještajni kapaciteti, pri čemu će se oni prepušteni sami sebi već snaći, već da je riječ o kompleksnom načinu poslovanja koji zavisi od precizne pripreme i dinamike rada, kvaliteta dobavljača, kao i kvaliteta radne snage koja se angažuje u skladu sa programom putovanja.
Iz Sektora turističkih agencija su pride istakli kako smatraju da „postoji elementarno nerazumijevanje poslovanja turističkih agencija (od strane Vlade) po ovom pitanju“.
