Talas protesta „Bolje umreti od virusa, nego od gladi“: Između teorija zavere i realnog straha

© REUTERS / Christian MangProtest antivaksera, teoretičara zavera i desničara protiv karantina u Berlinu.
Protest antivaksera, teoretičara zavera i desničara protiv karantina u Berlinu. - Sputnik Srbija
Pratite nas
Talas protesta protiv mera izolacije pod radnim nazivom „Bolje umreti od virusa, nego od gladi“ širi se planetom. Poveli su ih, mahom, „teoretičari zavera“, nesvesni opasnosti koje nosi pandemija virusa korona. Ali, kod dela ljudi koji protestuju realan je strah da će gubitkom posla egzistencijalno biti ugroženiji nego što bi bili da se razbole.

Osim Sjedinjenih Država, gde su demonstracije buknule u gotovo svim saveznim državama, protesti protiv karantina u poslednjih nekoliko dana održani su i u Brazilu, Nemačkoj, Francuskoj, Bugarskoj, Izraelu...

Iako se protesti razlikuju od zemlje do zemlje u skladu sa lokalnim osobenostima, ono što im je zajedničko je egzistencijalni strah građana od ekonomskih i socijalnih posledica krize izazvane pandemijom virusa korona.

Protesti „bolje umreti od virusa, nego od gladi“ – zavera plus strah za egzistenciju

Psihoterapeut Zoran Milivojević kaže za Sputnjik da su ljudi spremni na neku žrtvu i odricanje, dakle na karantin, ako u tome vide smisao, kao što je to slučaj kod nas.

Ljudi shvataju da je virus korona opasan za sve, ali više za stariju kategoriju građana i poštuju mere karantina, a čak i u vreme kad nije bio uveden policijski čas, velika većina građana poštovala je preporuke, da bi on posle, zbog manjine neodgovornih bio uveden, podseća Milivojević.

Međutim, uvek postoje neki ljudi koji smatraju da je u pitanju neka prevara, teorija zavere, da su virus korona izmislile globalne elite da bi uvele novi svetski poredak i prosto, ti ljudi „otpisuju opasnost“, ističe Milivojević.

​„Imate i jednu drugu populaciju, podgrupu teoretičara zavere, koji smatraju da to jeste opasno ali za stare, 'koji će ionako brzo da umru, koji su društveno beskorisni i zašto sad mi da zbog njih trpimo izolaciju, ne možemo da radimo, zatvaraju se fabrike, gube se radna mesta' itd. Tako da je u zemljama gde je došlo do tih protesta, u stvari došlo do toga da određena velika grupa ljudi ne veruje svojim vladama koje propisuju mere i oni su, da tako kažem, uzeli stvar u svoje ruke“, kaže Milivojević.

Antivakseri, teoretičari zavere i desničari na ulicama

U prilog toj tezi govori protest u Berlinu gde su, prema saopštenju policije, na ulice izašli antivakseri, „poznati teoretičari zavere“ i desničari, i sukobili se sa policijom.

S druge strane okeana, u SAD su ljudi u velikom broju izašli na ulice, blokirali institucije, a u nekim saveznim državama uspeli su da nateraju guvernere da povuku odluke o izolaciji, podseća naš sagovornik.

Ipak, netačna je tvrdnja da je Kovid-19 isti kao sezonski grip jer nikada tokom epidemije gripa „nisu bile pune bolnice niti je toliko ljudi umiralo“, ističe naš sagovornik.

Virus korona jeste opasan

Epidemija virusa korona jeste veoma opasna po javno zdravlje, virus se izuzetno brzo širi, veoma je zarazan i zato ljudi koji protestuju nisu u pravu, smatra Milivojević.

Realna situacija – ko ostane bez posla ne može da preživi

Međutim, situacija u nekim zemljama u kojima ljudi protestuju, poput SAD gde su milioni ljudi ostali bez posla je takva da oni realno ne mogu da prežive, ističe naš sagovornik i podseća da ljudi u SAD masovno uzimaju kredite, a kad ostanu bez prihoda i ne mogu da ih otplaćuju, banke i država „nemaju milosti prema njima“.

 

​„Njihova ugroženost u odnosu na ugroženost naših ljudi kad ostanu bez posla je mnogo veća i onda su ti ljudi prosto očajni, naročito onda kad ne vide smisao u tim merama. Tako da možemo razumeti i neku njihovu ogorčenost, strah, anksioznost i uzbuđenost oko svega toga i zato predsednik Tramp pokušava da što pre pokrene američku ekonomiju, upravo kako ne bi nastale ekonomske žrtve kao rezultat epidemije“, kaže Milivojević.
Na jednoj strani smrt od virusa na drugoj – siromaštvo i samoubistva

Slično je i u Evropi gde mnogi smatraju da treba staviti na kantar, s jedne strane ljude koji će umreti od kovida, a sa druge sve te negativne socijalne posledice od siromaštva ili smrti od samoubistava, ističe Milivojević.

Zato i pojedini ugledni intelektualci smatraju da je možda trebalo i drugačije da se reaguje, kao u Švedskoj ili Belorusiji, dodaje on.

Srbija – dobra reakcija ali gruba i bez finesa

Kao lekar, Milivojević smatra da su naš krizni štab i epidemiolozi reagovali veoma dobro, dok kao psihoterapeut misli da su grubo reagovali, bez nekih finesa koje se tek sad uvode poput šetnji za penzionere ili mogućnosti da se na autističnu i drugu hendikepiranu decu ne odnosi policijski čas.

„Znači, jedan diferenciraniji pristup, u okviru ovog koji već sad postoji, svakako bi olakšao situaciju. Smatram da se 95 odsto ljudi pridržava propisanih mera, nose rukavice i maske itd. tako da mislim da se stanovništvu moglo više verovati“, zaključio je Milivojević.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala