Uprava manastira Ostrog je zbog specifične situacije u celom svetu, pa tako i u Crnoj Gori, omogućila je direktan prenos liturgije koju je u tom manastiru od 8.00 služio mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije.
“Ljudi koji ne mogu da prisustvuju bogosluženjima, zbog raznih neprilika koje nastupe po ljudskim slabostima, gdje god se nalazili pripadaju crkvi i tom sabranju i mole se živome Gospodu da i njih osvešta i blagoslovi, njegujući duh pokajanja i milostivosti, čovjekoljublja”, poručio je mitropolit Amfilohije.
On je u petu nedelju velikog i časnog posta, nedelju Svete Marije Egipćanke, služio je svetu arhijerejsku liturgiju u Crkvi Svete Trojice u Donjem Ostrogu.
U arhipastirskoj besjedi mitropolit je kazao da sveta tajna pričešća koja u sebe kroz vjekove sabira miline ljudi priziva i nas u ovu svetotrojičnu, svetobogorodičnu i svetovasilijevsku svetinju da priđemo i ispovjedimo svoju vjeru i da se poklonimo Ocu i Sinu i Duhu svetome.
Podsjetio je da nas današnje sveto jevanđelje na to poziva, kao što je Gospod pozvao svoje prve učenike i otkrio tajnu: da sin čovječiji ide i da će biti razapet, ubijen, da će postradati, ali da će treći dan vaskrsnuti.
Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije je istakao da riječ crkva na svim jezicima evropskim znači sabranje i da crkva nije ni pop ni vladika, ni jedan vjernik, nego je sabranje vjernih. Prizivam nekog na sabranje – to znači riječ crkva.
“To je ista riječ koja je naslijeđena od drevnih proroka. Dakle svi su prizvani da se saberu u ime Gospodnje, da budu zajedno sa Gospodom u crkvi njegovoj u tom sabranju, toj zajednici svetoj sabranoj oko živoga Boga. To su oni koji su crkva božja. I zato bogosluženje bez naroda božjega nije bogosluženje. Narod božji je prizvan.”
Kako je preneto na portalu mitropolije, naglasio je da po ljudskim slabostima nastupe razne neprilike te da ljudi ne mogu da prisustvuju bogosluženjima, ali zato svako gdje god se nalazio, u svome domu, na svoje mjesto, pripada toj crkvi i tom sabranju:
“I mole se živome Gospodu da i njih osvešta i blagoslovi, njegujući duh pokajanja i milostivosti, čovjekoljublja, poput žene grešnice, bludnice, iz današnjeg Jevanđelja koja je izlila nardovo miro na Isusovu glavu i svojom kosom i suzama obrisala njegove noge.”
Vladika je istakao da onaj koji ima mnogo pokajanja, njemu se mnogo grijehova oprašta i da je zato Gospod ženu grešnicu zagrlio i oprostio njene grijehe jer je imala mnogo ljubavi:
“Svoj grijeh je pretvorila u istinsku pravu pokajničku ljubav. Tajna pokajanja je mjera hrišćanskoga, ljudskoga života, promjene uma i srca i duše. I ovaj sveti post kojim se pripremamo za Hristovo vaskrsenje nije ništa drugo nego post pokajanja, post milosti Božje. I duševno i tjelesno postimo da bi duševno očišćeni mogli da priđemo kao ova žena grešnica Gospodu da ga cjelivamo, da bi Gospod nas cjelivao svojim božanskim ustima i da u isto vrijeme dobijemo oproštenje svojih grehova kroz tajnu pokajanja”, naveo je mitropolit.
Najveća svetinja je čovek
Objasnio je da u isto vrijeme držimo i tjelesni post, uzdržavanje od preterane hrane da bi ono što odvojimo od svojih usta mogli da damo sirotinji. Tako je bilo od pamtivijeka a naročito treba da bude danas kada je nastupila ova velika nesreća, pošast na sve ljude i zemaljske narode.
“Da se pobrinemo za one koji nemaju i kojima je potrebito a u isto vrijeme da podsjetimo one koji ne mogu da dođu u svete hramove tamo gdje se oni nalaze sveštenici će doći da ih pričeste tijelom i krvlju Gospodnjom, da ih Gospod pomiluje i podari zdravlje i očišćenje i spasenje. Zato se i molimo na ovim svetim službama za sve one koji stradaju, za odsutne i za prisutne, molimo se za svu crkvu božiju, za sve one koji se brinu o sirotinji, za ljekare i njihove pomoćnike koji se brinu za oboljele. Za sve njih se molimo da im Gospod podari snage, zdravlja i očišćenja i da im podari sile Božije da bi mogli da pomognu svojim bližnjima. A mi koji se u ovo vrijeme borimo za svetinje u Crnoj Gori da se potrudimo da nikad ne zaboravimo da je najveća svetinja nad svetinjama svaki čovjek, svako ljudsko biće.”, naveo je mitropolit.
On je kazao da je svaki čovjek naš bližnji i da nema veće ljubavi od one da neko život svoj žrtvuje za bližnje svoje, kao što je Hristos žrtvovao sebe za bližnje svoje i tom ljubavlju nas ispunio i obdario, podstakao da i mi ovdje na zemlji imamo tu i takvu ljubav hristoliku prema svima i svakome, naročito u ove dane svetoga posta pripreme za Hristovo vaskrsenje.
“Daj Bože da nam Gospod dade zdravlja, spasenja, da obdari sve ljude, da ih iscijeli od svih bolesti, pa i od ovoga virusa, kao i drugih bolesti još opasnijih koji vladaju ljudima, naročito od bolesti bezakonja koje je zavladalo u ovome svijetu. Da ih oslobodi Gospod da bi mogli sa ljubavlju da zagrlimo i cjelivamo Gospoda i primimo tijelo i krv njegovu, njegovu ljubav vječnu. Da se u isto vrijeme naučimo ljubavi jedni prema drugima, žtrvujući se i za Boga, za vječnu istinu Božiju, ali i za bližnje svoje, za sve ljude. U toj ljubavi upravo se i sadrži naš hrišćanski život, život Crkve Božije kojoj je glava sam Gospod Bog koji je ljubav a mi članovi te Crkve Božije prizvani na tu i takvu ljubav, ljubav Oca i Sina i Duha svetoga”, zaključio Amfilohije
Pročitajte još:
