Taj institut koji redovno analizira događaje na Bliskom istoku i Balkanu, a čiji je predsjednik Savjeta bivši politički direktor Bijele kuće Kreg Smit, objavio je studiju – „Sigurnosno obavještajno djelovanje za vrijeme panedmije Kovid- 19“ sa posebnim osvrtom na djelovanje Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Crne Gore.
U analizi se tvrdi da je crnogorska tajna služba kontinuirano šalje lažne kontraobavještajne informacije svojim zapadnim (NATO) partnerima, odnosno da ona u regionu Balkana predstavlja najilustrativniji primjer za „obavještajno inficiranje“ koje intenzivno djeluje na inficiranju sigurnosno-obavještajnog sistema NATO-a.
NATO inficiran obaveštajnim lažima iz Podgorice
To se, kako se navodi, intenziviralo početkom održavanja masovnih litija i molebana u organizaciji Mitropolije crnogorsko-primorske SPC zbog donošenja spornog Zakona o slobodi vjeroispovijesti.
Od januara ove godine ANB je, prema tvrdnjama analitičara IFIMES-a, započela intenzivno kreirati i slati nevjerodostojne, često i lažne informacije o pojedincima i organizacijama optužujući ih da rade protiv države i državnosti Crne Gore i protiv NATO-a.
Eksperti instituta smatraju da se radi o najobičnijim podmetanjima, lažima, koje su posredovane u sigurnosno-obavještajni sistem NATO-a, ali i partnerskim sigurnosno-obavještajnim agencijama sa namjerom da se nanese šteta pojedincima i organizacijama, a zaštiti režim predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.
IFIMES navodi da je poznavaocima prilika u Crnoj Gori jasno da se radi o običnim lažima i podmetanjima ANB, jer režim Mila Đukanovića dobro zna da bi povlačenjem spornog Zakona o slobodi vjeroispovijesti prestala sva masovna okupljanja i navodna ugrožavanja države Crne Gore i NATO-a, kojeg Đukanović ovoga puta zloupotrebljava za lične interese opstanka na vlasti.
Zbog toga, kako se dodaje u izveštaju, NATO mora obratiti veću pažnju na provjeru i klasifikaciju svih obavještajnih podataka koji dolaze iz Crne Gore i upozoriti režim da ne zloupotrebljava članstvo u NATO-u, jer niko ne napada niti ugrožava Crnu Goru i Alijansu.
Režim Đukanovića, kako se kaže, koji je već 31 godinu na vlasti, uplašen je protestima na kojima se okuplja čak trećina svih građana Crne Gore iz različitih etničkih zajednica.
Zdravstveni sistem Crne Gore nije spreman za Kovid-19
Pojedine sigurnosno-obavještajne agencije iz regiona odnosno njihovi pojedini pripadnici uključeni su, kako se navodi u izveštaju, u koruptivno-kriminalnu mrežu Mila Đukanovića i nezakonito rade za njegove interese što zahtjeva veći nadzor nad njihovim radom i sankcioniranje u matičnim zemljama.
Crna Gora je, navode istraživači, tokom pandemijske krize prouzrokovane virusom Kovid-19 u početku prikrivala podatke o zaraženima, jedno vrijeme sebe je predstavljala kao jednu od rijetkih zemalja koja nema oboljelih što nije odgovaralo realnom stanju. Kasnije se pokazalo, da Crna Gora prema zvaničnim podacima ima isti broj oboljelih kao Kosovo* (oko 100), a Kosovo* ima skoro četiri puta više stanovnika i daleko brojniju dijasporu, koja je značajnim dijelom nastanjena i u Italiji.
Laž da je Srbija konfiskovala tri respiratora
Crna Gora je, kako se ističe u izveštaju, stvarajući lažni ambijent, da nije žarište pandemije prouzrokovane virusom Kovid-19 čak lansirala lažne kontraobavještajne informacije, da je Republika Srbija otuđila tri crnogorska respiratora. Time je, navodi se, ponovno skrenuta pažnja sa pandemije i njenih posljedica prouzrokovane virusom Kovid-19, jer se pokazuje da zdravstveni sistem Crne Gore nije spreman da se suoči sa pandemijom Kovid-19 i onda se sve pokušava iskoristiti u političke svrhe.
Analitičari smatraju, da je Crnoj Gori potrebno pomoći u suočavanju sa pandemijom prouzrokovanom virusom Kovid-19, jer njeno neodgovarajuće reagovanje na visok intenzitet pandemije može prouzrokovati veliki broj ljudskih žrtava.
Ipak, kako navode, najjači virus, kojim je već tri decenije zaražena Crna Gora je virus kriminala i korupcije, koji je kapilarno prisutan i inficiran u svim segmentima društva, a njegov nosilac je vladajuća Demokratska partija socijalista i njen čelnik Milo Đukanović.
Moglo bi se, tvrde u IFIMESU. navesti još niz primjera obavještajnog djelovanja ANB kao što je bilo subverzivno djelovanje Crne Gore prema Srbiji i njenom predsjedniku Aleksandru Vučiću povodom inicijative za uspostavljanje tzv. mini Šengena.
Ali, kako se ističe, i prije nekoliko dana kada su režimi crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića i albanskog premijera Edija Rame (PS) zajedno sa predsjednikom Kosova Hašimom Tačijem (PDK) učestvovali u rušenju Vlade Kosova koju je vodio Aljbin Kurti.
Takođe, režim Đukanovića počeo je sa javnom objavom imena osoba za koje postoji rizik od zaraze prouzrokovane virusom Kovid-19, što osobe, koje se nalaze u (samo)izolaciji stigmatizuje čak i kriminalizuje te se time krše njihova temeljna Ustavom zagarantirana prava.
ANB rasadnik kadrova za održavanje režima
Analitičari smatraju, da je ANB tipičan primjer kakva ne treba biti jedna moderna sigurnosno-obavještajna agencija, koja je oslonac višedecenijskog režima i političko-kriminalnih struktura.
ANB je, ističe se, leglo i rasadnik kadrova za održavanje režima Đukanovića, a to potvrđuje i činjenica da je aktuelni predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković bio direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost.
Zabrinjava činjenica, da ANB neprestano kreira i plasira izmišljene informacije u sigurnosno-obavještajni sistem NATO-a o navodnim opasnostima, a institucije države Crne Gore provode diplomatsko-obavještajne aktivnosti prema pojedincima i organizacijama.
Analitičari smatraju da ukoliko je Milo Đukanović simbol NATO vrijednosti u regionu, onda ne iznenađuju rezultati obavljenih istraživanja u državama Zapadnog Balkana, koji pokazuju da je povjerenje i ugled u NATO-a nesumnjivo u stalnom padu i zbog toga NATO mora izraziti zabrinutost.
Analitičari smatraju, da težinu epidemijske situacije u Crnoj Gori potvrđuju i zvanični podaci da se Crna Gora 26. marta 2020. godine zvanično obratila NATO/EAPC za međunarodnu pomoć sa zahtjevom za pomoć (Montenegro requests international assistance in their response to COVID-19) u kojem se između ostaloga traži mobilna bolnica sa 1.000 bolesničkih kreveta i sa potražnjom čak za 5.688.353 hirurških maski, piše u analizi IFIMES-a.
