Srbija nije popisala žrtve ni posle 21 godine od NATO agresije

© AP Photo / DIMITRI MESSINISNATO agresija 1999. Beograd
NATO agresija 1999. Beograd - Sputnik Srbija
Pratite nas
Dvadeset prvu godišnjicu NATO bombardovanja Srbija dočekuje bez jedinstvenog spiska žrtava. Iako sporadični popisi postoje, žrtve još nisu sabrane.

Iako policija i vojska raspolažu sa spiskovima svojih žrtava, nepoznanica je koliko je civilnih žrtava odnela NATO agresija.

Prema rečima istoričara Bojana Dimitrijevića, institucije su neposredno nakon agresije saopštile da je u periodu između februara 1998. i juna 1999. nastradalo 1005 pripadnika MUP Srbije i Vojske Jugoslavije, dok se tridesetak vodilo kao nestalo.

Spisak žrtava NATO agresije na Srbiju još ne postoji

„Vojska i policija su, po definiciji vodili svoje evidencije i tačno se zna ko su nastradali. Tu su bile i vladine institucije koje su popisivale nestala i stradala lica na prostoru KiM. Tu su, pretpostavljam i podaci MUP, koji je evidentirao nastradale srpske građane na prostoru Srbije. Tako da relevantni podaci državnih institucija postoje i, možda ih samo treba ponovo sastaviti i definisati šta nije poznato. Inače, sve državne institucije i tada su vodile evidenciju o stradalim, ranjenim i nestalim licima“, kaže Dimitrijević.

On navodi i da su se pojedine nevladine organizacije, kao što je Fond za humanitarno pravo, bavile popisivanjem broja stradalih na Kosovu i Metohiji. U njihovim evidencijama, međutim, postoji problem, jer su žrtve popisivane bez obzira na pripadnost stranama. Kako evidentirati nekog ko se borio na strani OVK, a poginuo je, pita se Dimitrijević.

Postoje i žrtve NATO nečinjenja

Kada se govori o popisu civilnih žrtava, postoji nekoliko značajnih pitanja, kaže istoričar Predrag Marković. Među najznačajnija spada pitanje da li među žrtve agresije ulaze samo direktne žrtve bombi ili i one koje su nastale nečinjenjem NATO nakon agresije, kada je Alijansa bila zadužena za očuvanje reda i mira na Kosovu i Metohiji, a koje su sigurno veće nego žrtve samog bombardovanja.

„Drugo pitanje je da li u te žrtve ulaze žrtve Albanaca? Ne samo ona čuvena kolona koja je bombardovana kod Đakovice, već i one žrtve koje su pale u političkim obračunima među samim Albancima, bilo onima iz Rugovine stranke, bilo onima koji su bili lojalni državi Srbiji. To pitanje se komplikuje, jer, u najširem smislu, mi bismo mogli da optužimo NATO i za žrtve koje su pale od trenutka kada je NATO preuzeo odgovornost za mir i red na Kosovu“, smatra Marković.

Prema rečima našeg sagovornika, postoji tri nivoa žrtava – žrtve neposrednog bombardovanja, žrtve koje su pale zbog nečinjenja NATO i žrtve koje su posledice bombardovanja osetile kasnije, jer i kasetne bombe i osiromašeni uranijum ubijaju dugo nakon što se bombardovanje okončalo.

Srbi napuštaju Kosovo nakon bombardovanja - Sputnik Srbija
78 dana pakla: Ovako su nam razarali državu

Popis žrtava palih do 10. juna 1999. relativno je jednostavan, ali drugi nivoi, koji su odneli više žrtava nego samo bombardovanje daleko su komplikovaniji, zaključuje Marković.

U protekle dve decenije, procene žrtava NATO agresije iznose izmeću 1500 i 2500 ubijenih i oko 6000 ranjenih. Ono što je poznato je da je za 78 dana bombardovanja poginulo 79 dece i 754 vojnika i policajaca.

Za 11 nedelja agresije, NATO je izvršio 2300 vazdušnih udara na SR Jugoslaviju i na nju izbacio 22000 tona projektila, među kojima i 37000 zabranjenih kasetnih bombi i bombi sa osiromašenim uranijumom.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala