Otkrivanje istorijske istine: Nemačka predaje Rusiji podatke o sovjetskim ratnim zarobljenicima

© AP PhotoLogor Aušvic
Logor Aušvic - Sputnik Srbija
Pratite nas
Nemačka planira da preda Rusiji podatke o sovjetskim ratnim zarobljenicima koji su bili u nacističkim logorima u periodu od 1941. godine do 1945. godine, najavio je ambasador Nemačke u Moskvi Geza Andreas fon Gajr. Istoričari smatraju da će to biti šanse da se sazna više o sudbini mnogih sovjetskih vojnika koji se još uvek vode kao nestali.

Prema procenama istoričara, u Drugom svetskom ratu zarobljeno je ili nestalo od 3,4 do 4,6 miliona sovjetskih vojnika. Od onih koji su bili zarobljeni, oko 1,8 miliona ljudi se vratilo u svoju domovinu. Još se ne zna sudbina mnogih sovjetskih vojnika koji su nestali tokom rata.

Informacije o sovjetskim ratnim zarobljenicima će biti dostavljene kao deo sporazuma postignutog 2019. godine između ministarstava spoljnih poslova Rusije i Nemačke.

„Nadamo se da će u aprilu hiljade podataka biti predano ruskoj strani. Reč je o podacima o ratnim zarobljenicima koji su se nalazili u nemačkim logorima. A to će doprineti rasvetljavanju sudbine ovih ljudi, kao i pomirenju“, izjavio je nemački ambasador  tokom večeri sećanja na ratne zarobljenike.

Umiralo na hiljade zarobljenika

Nemački i drugi zapadni izvori sadrže podatke koji govore da su nacisti tokom Drugog svetskog rata zarobili od 5,2 do 5,7 miliona sovjetskih vojnika. Međutim, ruski istoričari smatraju da je ova informacija netačna. Činjenica je da su nacisti pripisali broju ratnih zarobljenika saradnike sovjetskih i partijskih tela, civile koji su bili deo trupa u povlačenju, taoce. Većina ruskih istraživanja sadrži dotle podatke o 3,4—4,6 miliona sovjetskih vojnika koji su bili zarobljeni ili nestali bez traga za vreme Drugog svetskog rata.

© Sputnik / Olьga Ignatovič / Uđi u bazu fotografijaBorci Crvene armije oslobađaju zarobljenike iz nemačkog nacističkog logora Aušvic.
Otkrivanje istorijske istine: Nemačka predaje Rusiji podatke o sovjetskim ratnim zarobljenicima - Sputnik Srbija
Borci Crvene armije oslobađaju zarobljenike iz nemačkog nacističkog logora Aušvic.

Pritom, istoričari ocenjuju da su uslovi u kojima su držani sovjetski zarobljenici u nemačkim logorima bili nehumani.

„Uslovi u logorima su bili takvi da su u stvari zarobljenici bili izloženi potpunom uništenju. U logorima na okupiranoj teritoriji SSSR stradalo je stotine hiljada sovjetskih ratnih zarobljenika. U drugoj fazi, kada je Nemačka imala probleme sa radnom snagom, Nemci su odlučili da iskoriste sovjetske ratne zarobljenike. Slali su ih u logore za stalni pritvor — radne logore na teritoriji Rajha gde su radili u preduzećima. Ishrana i način na koji su ih održavali u životu omogućavali su im preživljavanje do trenutka kada više nisu mogli da izdrže i umirali su“, navodi Maksim Vilkov, sekretar „Časopisa za ruska i istočnoevropska istraživanja“. 

Prema njegovim rečima, kada zarobljenici više nisu imali snage da rade, sami su umirali od iscrpljenosti ili su ih slali u logore smrti

Vilkov ukazuje i na podatak da je stopa smrtnosti među sovjetskim ratnim zarobljenicima u nemačkim zarobljeništvu bila znatno veća od stope smrtnosti nacista koje je zarobila Crvena armija.

„Sovjetski ratni zarobljenici su podvrgnuti organizovanom potpunom uništenju. SSSR nije imala zadatak da uništi nemačke ratne zarobljenike. Oni su se nalazili u normalnim uslovima“, izjavio je Vilkov.

Naučni direktor Ruskog vojno-istorijskog društva, doktor istorijskih nauka Mihail Mjahkov takođe navodi da je položaj sovjetskih ratnih zarobljenika bio užasavajući.

„Umirali su od gladi, od hladnoće, od nepodnošljivih uslova za život, ubijali su ih nacistički stražari. Streljali su ih i radili sve da bi ratni zarobljenici što pre umirali“, istakao je Mjahkov.

Kako dodaje, u prvo vreme rata logor za ratne zarobljenike se sastojao od otvorenog prostora, ograđenog bodljikavom žicom čuvarima sa mitraljezima.

Postojao je, kaže Mjahkov, i poseban podsetnik za nemačke vojnike da moraju da likvidiraju sovjetske ratne zarobljenike pri najmanjem pokušaju ili sumnji na neposlušnost.

Ratni zarobljenici su korišćeni za robovski posao, za najteže poslove: razminiranje, rad u kamenolomima, fabrikama koje su radile sa štetnim materijama. A dobijali su najmizerniji obrok koji im je omogućavao samo da sporije umru“, rekao je istoričar.

© Javni domenKrematorijum u koncentracionom logoru Buhenvald
Otkrivanje istorijske istine: Nemačka predaje Rusiji podatke o sovjetskim ratnim zarobljenicima - Sputnik Srbija
Krematorijum u koncentracionom logoru Buhenvald

Istovremeno, prema rečima stručnjaka, većina sovjetskih ratnih zarobljenika nije htela da se pomiri sa svojom sudbinom, a ni da sarađuju sa nacistima, pa su organizovali ustanke, učestvovali u akcijama ilegalnih antifašističkih organizacija. Oko 400 hiljada njih je pokušalo da pobegne.

Ukupno se oko 1,8 miliona bivših ratnih zarobljenika vratilo iz nacističkog zarobljeništva u SSSR. Međutim, većina zarobljenih vojnika Crvene armije umrla je od neljudskih uslova zarobljeništva ili su ih ubijali nacisti.

Dobar korak

Prema rečima istoričara Aleksandra Djukova, sovjetski ratni zarobljenici su potpadali pod Hašku konvenciju koju je Rusija svojevremeno potpisala. Osim toga, zemlje koje su potpisale Ženevsku konvenciju obavezale su se na normalno postupanje sa ratnim zarobljenicima, bez obzira na to da li su njihove zemlje potpisale konvenciju ili ne. Sovjetski propisi koji regulišu situaciju ratnih zarobljenika takođe su u potpunosti bili u skladu sa zahtevima konvencija. Odmah nakon izbijanja rata Sovjetski Savez je izrazio želju da sarađuje sa Međunarodnim komitetom Crvenog krsta. 

Istoričari ističu da još uvek nije poznata sudbina mnogih sovjetskih vojnika koje su nacisti zarobili tokom Drugog svetskog rata. Pored toga, pitanje zarobljeništva stvara mnogo istorijskih nagađanja.

„Naravno, pozitivna je činjenica da će Nemačka predati podatke o Drugom svetskom ratu. S otkrivanjem istorijske istine o ratu oni krugovi u Poljskoj, Ukrajini i baltičkim zemljama koji sprovode nacionalističku politiku, ipak će razmisliti o tome šta je zapravo nacizam i zašto se treba boriti protiv bilo kakvih ispoljavanja neonacizma u savremenom svetu“, tvrdi Mihail Mjahkov.  

I Maksim Vilkov pozitivno ocenjuje predaju podataka o sovjetskim ratnih zarobljenicima.

„Ovo je vrlo dobar korak. U principu, Nemci čine mnogo da se povrati sećanje na sovjetske ratne zarobljenike. Problem je u tome što sovjetski ratni zarobljenici generalno u Nemačkoj još uvek nisu prepoznati kao kategorija ljudi koji pripadaju žrtvama nacizma. Ovaj problem je sistemske prirode, ali u Nemačkoj postoje vrlo ozbiljne snage koje su usmerene na promenu ove situacije. Stoga možemo samo pozdraviti korak o predaji arhivskih podataka“, istakao je stručnjak.

© Sputnik / RIA Novosti / Uđi u bazu fotografijaZarobljenici u logoru u Aušvicu
Otkrivanje istorijske istine: Nemačka predaje Rusiji podatke o sovjetskim ratnim zarobljenicima - Sputnik Srbija
Zarobljenici u logoru u Aušvicu

Prema njegovim rečima, danas postoje razne međunarodne inicijative čiji je cilj sećanje na Drugi svetski rat.

„Koliko znam, sada se priprema zajednička rusko-nemačka baza podataka o sovjetskim ratnim zarobljenicima. Ovo će biti veoma važan projekat za prevazilaženje situacije kada su sovjetski ratni zarobljenici u stanju zaboravljene žrtve nacističke politike uništavanja“, zaključio je Maksim Vilkov. 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala