Đeljošaj, koji se nalazi na čelu Albanske alternative – koalicije albanskih partija u Crnoj Gori, u izjavi za medije ustvrdio je da se protestne litije SPC odvijaju pod - „lažnom parolom o očuvanju svetinja“.
On je ljude koji šetaju na litijama okarakterisao kao „antievropske sledbenike“ dok se sa druge strane, kako kaže, nalaze „proevropske snage“.
„U odbrani antievropske politike na protestima, imamo skoro iste ljude iz 1997. godine koji su danas organizatori protesta, sa samo jednim ciljem, da se zaustavi put Crne Gore ka zapadu i partnerstvu sa EU, kao i najznačajnijim partnerom, SAD ”, istakao je Đeljošaj.
Lider Albanaca je podvukao i da će „manjine uvijek biti garancija, kao svugdje u svijetu, da država Crna Gora koju su stvarali svi njeni građani, može da prevaziđe svako iskušenje na njenom putu...“
Crnogorski Albanci protiv litija jer to odgovara Prištini
Ovakvim istupom gradonačelnik opštine Tuzi se otvoreno stavio na stranu crnogorskih vlasti. Međutim, analitičar Igor Damjanović ne isključuje da razlog za to treba tražiti u Prištini.
Imajući u vidu visoku koordinisanost albanskog faktora na Balkanu, kaže Damjanović, moguće je da je podrška Đelošaja spornom zakonu motivisana i ciljevima prištinskih vlasti, odnosno željom da, pozivajući se na crnogorski primjer, sličnim zakonskim aktom pokušaju da otmu srpske srednjovjekovne manastire na Kosmetu.
„Iako manjine u svakoj zemlji imaju legitimno pravo da se odrede prema bilo kom društveno političkom pitanju, pa i o ovom spornom zakonu, iskreno se nadam da će se ostali manjinski narodi prema ovom pitanju odrediti pažljivije i korektnije prema svojim pravoslavnim komšijama, nego što to rade Albanci i njihovi politički lideri“, navodi Damjanović.
On dodaje da se prošle godine moglo videti koliko je pristalicama Nika Đeljošaja stalo do Crne Gore, kada su proslavljajući izbornu pobjedu nad DPS-om u Tuzima mahali zastavama terorističke OVK-a i klicali zločincima poput Adema Jašarija.
„O tome bi trebali da vode računa oni koji olako prihvataju albansku podršku, koja je gotovo sve izborne i referendumske procese u Crnoj Gori odlučila protivno volji pravoslavne većine“, ukazuje Damjanović za Sputnjik.
Primjeri Makedonije i Kosova upozoravajući
Po mišljenju Damjanovića, primjeri Makedonije i Kosova i Metohije upozoravaju da vjerovatno nije daleko dan kada će Albanci i Crnoj Gori ispostaviti zahtjev veći od prostog poštovanja manjinskih prava po najvećim svjetskim standardima - a možda veći i od teritorijalne autonomije.
„Stoga ne treba posebno isticati koliko bi bilo opasno da se i nakon sledećih izbora u Crnoj Gori konstituiše vlast koja bi neposredno zavisila od podrške albanske manjine“, kategoričan je Damjanović.
