Mitske ptice: Prelepe laponske sove u rezervatu u Krasnojarsku

Pratite nas
Po starom slovenskom verovanju, sova je stara duša, čuvar je drevnih znanja, ona ima sposobnost da vidi (ili bolje reći „da bulji“ u) prošlost, da otkrije najveće misterije sveta.

 

Različite vrste sove mogu se naći u parku flore i faune „Rojev ručej“ jedan je od najvećih zooloških vrtova u Sibiru, smešten u slikovitoj delu Krasnojarska, u blizini prirodnog rezervata Stolbi.

Neobična priroda i čist vazduh tajge stvaraju odlične uslove za obitavanje i reprodukciju životinja. Postoji fantastična kolekcija divljih životinja i ptica koje žive na sibirskoj klimi. Više od 700 primeraka divljih životinja, ptica, gmizavaca dovezeno je u Krasnojarsk iz različitih država i delova sveta.

Ovde možete da nađete retke vrste, poput amurskog tigra, snežnog leoparda, dalekoistočnog leoparda, beloplećih belorepana, poznatih sibirskih planinskih koza. A tu su i velike laponske sove, noćne grabljivice.

Otvorite našu foto-galeriju kako biste izbliže pogledali ove prelepe ptice u ruskom parku flore i faune „Rojev ručej“.

Sove po verovanju mogu da predosete, čuju i vide buduće događaje pre nego što se oni zaista i dese. Uobičajena tumačenja koja ovu pticu izjednačuju sa smrću. Ali sova, sama po sebi, nikako ne može biti simbol smrti. Tome nas uče kako kineska, tako i egipatska i indijska tradicija, koje u sovi vide takozvanog čuvara zagrobnog života. Sova je neka vrsta vodiča između fizičkog i spiritualnog, odnosno materijalnog i duhovnog sveta. Ona je, u suštini, prvenstveno moćan simbol misterije, odnosno tajne, a onda svega ostalog.

 

© Sputnik / Ilya Naimushin / Uđi u bazu fotografijaLaponska sova je jedna od najvećih vrsta sova na svetu. U poređenju sa velikom ušarom ima neznatno duže telo, ali manji raspon krila. Duga je u proseku 61—84 centimetara i teška je od 790 do 1.454 grama, s tim da je, kao i kod ostalih sova, mužjak manji od ženke.
Laponska sova je jedna od najvećih vrsta sova na svetu. U poređenju sa velikom ušarom ima neznatno duže telo, ali manji raspon krila. Duga je u proseku 61—84 centimetara i teška je od 790 do 1.454 grama, s tim da je, kao i kod ostalih sova, mužjak manji od ženke. - Sputnik Srbija
1/12
Laponska sova je jedna od najvećih vrsta sova na svetu. U poređenju sa velikom ušarom ima neznatno duže telo, ali manji raspon krila. Duga je u proseku 61—84 centimetara i teška je od 790 do 1.454 grama, s tim da je, kao i kod ostalih sova, mužjak manji od ženke.
© Sputnik / Ilya Naimushin / Uđi u bazu fotografijaLaponska sova je i stanarica i selica, a glavni pokretač migracije je svakako plen — ukoliko ga ima u izobilju, laponska sova će najverovatnije zimu provesti u svom arealu gnežđenja. Međutim, ukoliko plena nema dovoljno, izvesno je da će se kretati ka drugim područjima u potrazi za plenom.
Laponska sova je i stanarica i selica, a glavni pokretač migracije je svakako plen — ukoliko ga ima u izobilju, laponska sova će najverovatnije zimu provesti u svom arealu gnežđenja. Međutim, ukoliko plena nema dovoljno, izvesno je da će se kretati ka drugim područjima u potrazi za plenom.  - Sputnik Srbija
2/12
Laponska sova je i stanarica i selica, a glavni pokretač migracije je svakako plen — ukoliko ga ima u izobilju, laponska sova će najverovatnije zimu provesti u svom arealu gnežđenja. Međutim, ukoliko plena nema dovoljno, izvesno je da će se kretati ka drugim područjima u potrazi za plenom.
© Sputnik / Ilya Naimushin / Uđi u bazu fotografijaUglavnom lovi noću, a s obzirom na dobro razvijen sluh, laponska sova može da uhvati plen služeći se isključivo sluhom, što joj omogućava da neometano lovi male sisare čak i tokom zime, kada se oni nalaze ispod snežnog pokrivača.
Uglavnom lovi noću, a s obzirom na dobro razvijen sluh, laponska sova može da uhvati plen služeći se isključivo sluhom, što joj omogućava da neometano lovi male sisare čak i tokom zime, kada se oni nalaze ispod snežnog pokrivača. - Sputnik Srbija
3/12
Uglavnom lovi noću, a s obzirom na dobro razvijen sluh, laponska sova može da uhvati plen služeći se isključivo sluhom, što joj omogućava da neometano lovi male sisare čak i tokom zime, kada se oni nalaze ispod snežnog pokrivača.
© Sputnik / Ilya Naimushin / Uđi u bazu fotografijaOva zbijena sova sivog perja ima krupne oči sa žutim beonjačama i nema ušne ćube. Ima karakteristično lice, koje se sastoji od šest ili više sivih ili braon koncentričnih krugova na beloj pozadini. Zbog veličine i boje poznata je i kao velika siva sova.
Ova zbijena sova sivog perja ima krupne oči sa žutim beonjačama i nema ušne ćube. Ima karakteristično lice koje se sastoji od šest ili više sivih ili braon koncentričnih krugova na beloj pozadini. Zbog veličine i boje poznata je i kao velika siva sova. - Sputnik Srbija
4/12
Ova zbijena sova sivog perja ima krupne oči sa žutim beonjačama i nema ušne ćube. Ima karakteristično lice, koje se sastoji od šest ili više sivih ili braon koncentričnih krugova na beloj pozadini. Zbog veličine i boje poznata je i kao velika siva sova.
© Sputnik / Ilya Naimushin / Uđi u bazu fotografijaKada je reč o oglašavanju, teritorijalni doziv ispuštaju jedinke oba pola i on predstavlja seriju niskih, jednako razmaknutih „huu”-ova, s tim da je oglašavanje mužjaka dublje. Ne nalazi se na IUCN crvenoj listi i procenjene su kao „najmanja briga” jer ima široko rasprostranjenje.
Kada je reč o oglašavanju, teritorijalni doziv ispuštaju jedinke oba pola i on predstavlja seriju niskih, jednako razmaknutih „huu”-ova, s tim da je oglašavanje mužjaka dublje. Ne nalazi se na IUCN crvenoj listi i procenjene su kao „najmanja briga” jer ima široko rasprostranjenje. - Sputnik Srbija
5/12
Kada je reč o oglašavanju, teritorijalni doziv ispuštaju jedinke oba pola i on predstavlja seriju niskih, jednako razmaknutih „huu”-ova, s tim da je oglašavanje mužjaka dublje. Ne nalazi se na IUCN crvenoj listi i procenjene su kao „najmanja briga” jer ima široko rasprostranjenje.
© Sputnik / Ilya Naimushin / Uđi u bazu fotografijaPerje je u velikoj meri sivo, sa finim kombinacijama belih, sivih i braon pruga. Gornji delovi tela su nepravilno išarani tamnim i svetlim bojama, a donji delovi su prošarani debelim prugama.
Perje je u velikoj meri sivo, sa finim kombinacijama belih, sivih i braon pruga. Gornji delovi tela su nepravilno išarani tamnim i svetlim bojama, a donji delovi su prošarani debelim prugama. - Sputnik Srbija
6/12
Perje je u velikoj meri sivo, sa finim kombinacijama belih, sivih i braon pruga. Gornji delovi tela su nepravilno išarani tamnim i svetlim bojama, a donji delovi su prošarani debelim prugama.
© Sputnik / Ilya Naimushin / Uđi u bazu fotografijaNakon spavanja i kupanja, često doteruje svoje perje, protresa telo i isteže se. Nogu i krilo koji se nalaze sa iste strane povremeno isteže simultano, a ponekad takođe isteže oba krila i prebacuje ih preko glave. Jedinke u divljini se retko sunčaju tokom leta, dok je kod onih u zatočeništvu zabeleženo da se sunčaju od juna pa sve do septembra.
Nakon spavanja i kupanja, često doteruje svoje perje, protresa telo i isteže se. Nogu i krilo koji se nalaze sa iste strane povremeno isteže simultano, a ponekad takođe isteže oba krila i prebacuje ih preko glave. Jedinke u divljini se retko sunčaju tokom leta, dok je kod onih u zatočeništvu zabeleženo da se sunčaju od juna pa sve do septembra. - Sputnik Srbija
7/12
Nakon spavanja i kupanja, često doteruje svoje perje, protresa telo i isteže se. Nogu i krilo koji se nalaze sa iste strane povremeno isteže simultano, a ponekad takođe isteže oba krila i prebacuje ih preko glave. Jedinke u divljini se retko sunčaju tokom leta, dok je kod onih u zatočeništvu zabeleženo da se sunčaju od juna pa sve do septembra.
© Sputnik / Ilya Naimushin / Uđi u bazu fotografijaVreme tokom dana obično provodi na grani drveta, blizu stabla, što joj omogućava lakšu kamuflažu. U tim situacijama, laponska sova spušta glavu, zatvara oči i „savija” facijalni disk, deleći tako lice vertikalnom tamnom linijom koja se često poklapa sa okolnim uspravnim šarama kore drveta
Vreme tokom dana obično provodi na grani drveta, blizu stabla, što joj omogućava lakšu kamuflažu. U tim situacijama, laponska sova spušta glavu, zatvara oči i „savija” facijalni disk, deleći tako lice vertikalnom tamnom linijom koja se često poklapa sa okolnim uspravnim šarama kore drveta - Sputnik Srbija
8/12
Vreme tokom dana obično provodi na grani drveta, blizu stabla, što joj omogućava lakšu kamuflažu. U tim situacijama, laponska sova spušta glavu, zatvara oči i „savija” facijalni disk, deleći tako lice vertikalnom tamnom linijom koja se često poklapa sa okolnim uspravnim šarama kore drveta
© Sputnik / Ilya Naimushin / Uđi u bazu fotografijaNa osnovu radio-tagovanja utvrđeno je da jedna jedinka tokom 24 časa može da pređe i do 40 kilometara, a za tri meseca preko 600 kilometara.
Na osnovu radio-tagovanja utvrđeno je da jedna jedinka tokom 24 časa može da pređe i do 40 kilometara, a za tri meseca preko 600 kilometara. - Sputnik Srbija
9/12
Na osnovu radio-tagovanja utvrđeno je da jedna jedinka tokom 24 časa može da pređe i do 40 kilometara, a za tri meseca preko 600 kilometara.
© Sputnik / Ilya Naimushin / Uđi u bazu fotografijaIako je primarno noćna ptica, laponska sova može loviti tokom dana, pogotovo u periodima nakon izleganja i generalno kada se gnezdi.
Iako je primarno noćna ptica, laponska sova može loviti tokom dana, pogotovo u periodima nakon izleganja i generalno kada se gnezdi.  - Sputnik Srbija
10/12
Iako je primarno noćna ptica, laponska sova može loviti tokom dana, pogotovo u periodima nakon izleganja i generalno kada se gnezdi.
© Sputnik / Ilya Naimushin / Uđi u bazu fotografijaRetko hoda po zemlji, a kada to čini, uglavnom hoda po tvrdom snegu, po kom sa lakoćom može i da trči.[12] Mladunci se dobro penju uz pomoć stopala, kljuna i krila, a kada su još uvek nedovoljno zreli da bi leteli, često skakuću na zemlji od drveta do drveta.
Retko hoda po zemlji, a kada to čini, uglavnom hoda po tvrdom snegu, po kom sa lakoćom može i da trči.[12] Mladunci se dobro penju uz pomoć stopala, kljuna i krila, a kada su još uvek nedovoljno zreli da bi leteli, često skakuću na zemlji od drveta do drveta. - Sputnik Srbija
11/12
Retko hoda po zemlji, a kada to čini, uglavnom hoda po tvrdom snegu, po kom sa lakoćom može i da trči.[12] Mladunci se dobro penju uz pomoć stopala, kljuna i krila, a kada su još uvek nedovoljno zreli da bi leteli, često skakuću na zemlji od drveta do drveta.
© Sputnik / Ilya Naimushin / Uđi u bazu fotografijaLet laponske sove se sastoji od sporih i dubokih zamaha krila, tako da u neku ruku podseća na let moljaca. Sa druge strane, prilikom lova let može biti izuzetno agilan i brz. Pre nego što se ustremi na plen, često lebdi iznad mesta na kom sumnja da se nalazi plen, a kad ga uoči, stropošta se na njega.
Let laponske sove se sastoji od sporih i dubokih zamaha krila, tako da u neku ruku podseća na let moljaca. Sa druge strane, prilikom lova let može biti izuzetno agilan i brz. Pre nego što se ustremi na plen, često lebdi iznad mesta na kom sumnja da se nalazi plen, a kad ga uoči, stropošta se na njega.  - Sputnik Srbija
12/12
Let laponske sove se sastoji od sporih i dubokih zamaha krila, tako da u neku ruku podseća na let moljaca. Sa druge strane, prilikom lova let može biti izuzetno agilan i brz. Pre nego što se ustremi na plen, često lebdi iznad mesta na kom sumnja da se nalazi plen, a kad ga uoči, stropošta se na njega.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala