Može li „narodni rat“ koji se valja iz Kine upaliti fitilj velike svetske krize /video/

© Depositphotos.com / Olly18Kuda vodi finansijska neravnoteža?
Kuda vodi finansijska neravnoteža? - Sputnik Srbija
Pratite nas
Rano je za procene uticaja infekcije koronavirusa na svetsku ekonomiju, iako je u Kini ta bolest pokrenula svojevrsni „narodni rat“. Ali, malo je verovatno da će ona biti uzročnik neke osetnije svetske krize, jer nije dugoročan faktor koji može dovesti do neke ozbiljne recesije.

Ovako gosti Sputnjik intervjua ocenjuju moguće efekte koronavirusa na globalnu ekonomiju.

Prema rečima dr Zorana Grubišića, profesora na Beogradskoj bankarskoj akademiji, zbirne efekte posledica koje će na svetsku ekonomiju ostaviti koronavirus moći ćemo da znamo tek kada prođe prvi kvartal.

I Kina i svet daleko od dublje krize i recesije

„Nadajmo se da će se do tada situacija stabilizovati i da će ti negativni efekti biti samo kratkoročni. Kada je reč o Kini, recesionih naznaka za sada takođe nema, ali je vidljivo da kineska ekonomija neće ostvariti stope privrednog rasta u skladu sa nekim očekivanjima koja su data za ovu godinu, odnosno da će te stope biti korigovane na dole. Takođe, ti efekti se prenose na ostatak sveta, zbog visoke integrisanosti kineske privrede sa ostatkom sveta. Pogođene će u tom smislu biti one zemlje koje su uvozno zavisne od Kine, odnosno uvoz će biti smanjen“, kaže Grubišić.

Sličnog stava je i novinar i spoljnopolitički komentator Borislav Korkodelović, koji kaže da kineski mediji govore o svojevrsnom „narodnom ratu“ koji se u ovom trenutku vodi na dva fronta. Jedan od njih je za suzbijanje koronavirusa, dok se drugi „rat“ vodi na ekonomskom frontu.

„Činjenica je da je infekcija koronavirusom u najvećoj meri pogodila sektor potrošnje, naročito maloprodaju. Zatim, u velikoj meri je pogođen saobraćaj, turizam, logistika, a delom i industrija. Veliki problem je nelikvidnost i u tom smislu su najugroženija mala i srednja preduzeća, Međutim, sada se sa razlogom ističe taj kineski model privrednog razvoja, jer su kineska Vlada, pokrajinski i gradski organi vlasti doneli niz mera koje treba da očuvaju privrednu aktivnost u Kini”, objašnjava Korkodelović.

Fleksibilnost ekonomije

Sa druge strane, napominje Korkodelović, iako je infekcija pogodila sektor ugostiteljstva, elektronska dostava hrane u Kini prosto „cveta”, naročito u Vuhanu, centru izbijanja koronavirusa. Takođe, kako kaže, Kinezi sve više prelaze na rad od kuće, pa je došlo do prave „eksplozije“ internet programa i brojnih internet alata.

Zoran Grubišić objašnjava da je to posledica fleksibilnosti ekonomije.

„Ekonomija je dosta prilagodljiva, što i na ovom primeru možemo da primetimo. Ako malo padnu strane direktne investicije, skočiće portfolio investicije. To je prosto logika kapitala. Takođe, ako padnu neki sektori, kompenzovaće se nekim drugim sektorima“, primećuje Grubišić.

Kada je reč o uticaju koronavirusa na američku privredu, on kaže da će to tek biti tema budućih naučnih radova.

„Svesni smo činjenice da postoji trgovinski „rat“ Sjedinjenih Država i Kine, kao i onaj valutni, s obzirom na to da je Kina najveći investitor u američke državne obveznice, odnosno najveći „zajmodavac“ u krajnjoj instanci. Dakle, odnos SAD i Kine je vrlo složen i jasno je da ga ova situacija dodatno usložnjava. Mislim da je za očekivati da opadne uvoz kineskih proizvoda u SAD, ali krajnje efekte svakako u ovom trenutku ne možemo jasno predvideti“, ukazuje Grubišić.

Činjenica je, zaključuje Borislav Korkodelović, da će konovirus jako prodrmati kinsko društvo, koje se možda malo „uspavalo“ na lovorikama dosadašnje ekspanzije.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala