Ako se Rusija meša u izbore, onda američka demokratija ne vredi ni groša

© REUTERS / Andrew KellyIzbori u Americi
Izbori u Americi - Sputnik Srbija
Pratite nas
Vest da su predstavnici američke obaveštajne službe upozorili predstavnike Kongresa da je Moskva već počela da se meša u predsedničke izbore, ruski eksperti smatraju banalnom, jer ako je Rusija u stanju da upravlja izborima jedne suverene i moćne zemlje, onda sa američkom demokratijom nešto nije u redu.

Prema izveštaju obaveštajne službe, na koji se poziva „Njujork Tajms“, ruski hakeri pripremaju napade na Demokratsku partiju, ali tako da se čini da ovi napadi dolaze sa teritorije Irana, a cilj im je da omoguće reizbor Donalda Trampa na mesto predsednika

Rusko mešanje -„Pi ar“ kampanja obaveštajnih službi

Aleksandar Mihajlov, bivši obaveštajac, general major FSb u penziji smatra da američke obaveštajne službe svoje loše rezultate nastoje da prikriju mitskim pretnjama, zbog toga i predstavljaju izveštaje koje niko ne može da proveri.

„Smatram da je to čista „pr“ kampanja američkih obaveštajnih službi. Trenutno oni doživljavaju neuspeh za neuspehom, i zbog toga se služe fejkovima koje sami izmišljaju. Kako mi možemo da se mešamo u izbore u SAD. Oni biraju i predlažu kandidate, oni biraju predsednika. Da smo mi tako moćni i da možemo da se mešamo u izbore u SAD, američki predsednik bi bio naš čovek, Lugavoj ili Žirinovski i tada bi ovakve izjave bile u redu“, rekao je ekspert.

Američke obaveštajne službe nemaju šta da predstave ni Kongresu, ni Senatu, ni predsedniku i zato se kreću dobro utabanim stazama, smatraju ruski eksperti. Ovo je svakako čudno, jer obaveštajne službe po prirodi stvari ne treba da ponavljaju svoje postupke, ali ako im je cilj uticaj na političku igru unutar Amerike ili pogoršanje odnosa sa Rusijom, onda „obaveštajna izborna kampanja“ poprima smisao.

Američke obaveštajne službe učestvuju u političkim igrama

Andrej Lugavoj, narodni poslanik Državne dume ističe da su američke obaveštajne službe poznate po svojim „neodgovornim izjavama“ o situaciji u Siriji ili o postojanju hemijskog oružja i oružja za masovno uništenje u Iraku,  kako bi pokrenule rat na početku 21. veka, pa je tako i sada.

„Politiku niko ne može da izbegne, kao ni političke interese i konjukturu. U određenoj meri obaveštajne strukture SAD učestvuju u političkim igrama“, rekao je narodni poslanik.

On dodaje da u rukovodstvu obaveštajne službe, možda ne na visokom nivou, ali u nekim slojevima, postoje ljudi koji su privrženi Demokratskoj partiji, zbog čega i nastoje da koriste razne „izveštaje“  kako bi uticali na politički život.

„Iza izjava takve vrste stoji politička naredba da se stvori „ratna“ atmosfere u vreme predstojećih izbora. Osim toga reč je o unutrašnjoj borbi između demokrata i republikanaca usmerena protiv Trampa ili pokušavaju da predstave Rusiju kao monstruma koji se meša tamo gde se druge države ne mešaju. Iako mi odlično znamo da niko kao Amerikanci ne pokušava da nametne svoja pravila svim tačkama sveta“, rekao je Lugavoj.

Sa ovim stavom se slaže i Viktor Čerkašin, pukovnik spoljne obaveštajne službe u penziji. On dodaje da se izjave predstavnika bilo koje službe u zemlji daju se u skladu sa interesima određenih krugova.

„Ako je to korisno Demokratskoj ili Republikanskoj partiji, oni će to uraditi. Ako je to korisno direktno obaveštajnoj službi, oni će to uraditi, vlast ili sama predsednička administracija može to da uradi. Mislim da svima koji ne žele da se odnosi sa Rusijom poboljšaju, ne samo sa Amerikom, nego i sa drugim zemljama, na primer evropskim. Zato se stvara specijalno takva histerija“, rekao je ekspert.

Izveštaj estonske obaveštajne službe

Dan pre nego što je pomoćnica direktora Nacionalne obaveštajne  Šelbi Pirson podnela izveštaj pred Odborom Kongresa o početku ruskog mešanja u predsedniče izbore, američki „NBS Njuz“ je objavio članak sa istom tematikom, ali u kome se poziva na izveštaj i procene estonske obaveštajne službe. Prema tom izveštaju Rusija nastoji da podrži „pro ruskog“ kandidata na predstojećim predsedničkim izborima u Americi, ali i da pokaže da zapadne zemlje nisu u stanju da održe fer izbore.

Ovaj cilj Moskva planira da izvede putem sajber operacija, koje su do sada bile uspešne i za koje Rusija nije u dovoljnoj meri bila sankcionisana od strane zapadnih zemalja. U izveštaju se takođe navodi da Rusija nastavlja da jača svoje vojne potencijale kako bi se suprotstavila Evropi i NATO-u.

U izveštaju se navodi da Rusija je u 2019. godini osnovala tri nove komande, pet novih štabova i 15 mehanizovanih pukova u zapadnom vojnom okrugu koji se graniči sa pet zemalja članica NATO-a, ali i sa Finskom i Ukrajinom. Osim toga, Rusija će navodno pokušati da se umeša ne samo u predsedničke izbore u Americi u novembru, već i u parlamentarne izbore u oktobru u Gruziji.

„To je postalo već banalno i toliko neinteresantno, da na takve izjave ne treba ni reagovati. Jer izjave o mešanju u izbore se pojavljuju već nekoliko godina. Može se izvesti zaključak da je Rusija toliko uticajna da može da utiče na izbore predsednika velike države Amerike i drugih zemalja, a to je smešno“, rekao je Čereškin
Strategije za borbu protiv ruskog mešanja

Interesantan je podatak da je američki liberalni tink tenk  „Centar za američki progres“, objavio izveštaj o načinu na koji se treba boriti sa ruskom pretnjom kako se ne bi ponovio scenario sa izbora 2016. godin. Ovaj izveštaj su izradili Džejms Lemond i Talija Disel.  Oni navode da Rusija stalno menja taktike, što otežava sprečavanje ovakvih napada i utiče na sigurnost predstojećih izbora.

Rusija je, prema njihovim rečima, pokušala da utiče i ne samo na predsedniče izbore u Americi, već da i u Francuskoj podrži Marin Le Pen ispred Nacionalnog fronta, koja  je bila privržena saradnji sa Rusijom. Iste godine tokom federalnih izbora u Nemačkoj, Moskva je pokušala da popularizuje krajnje desničarsku nemačku partiju Alternativa za Nemačku. Pored Amerike, Francuske i Nemačke, u ovom izveštaju se navode i Švedska i Baltičke zemlje ali i detaljno razrađena procedura za sprečavanje ruskog uticaja.

Podsetimo, odmah nakon izbora u Americi 2016. godine, američke obaveštajne službe su optužile Rusiju za mešanje u izborni proces, a američkog predsednika Donalda Trampa za zaveru i saradnju sa Moskvom. Iako su i Kremlj i Beli dom odbacili ovakve optužbe, pokrenuta je istraga koja je trajala gotovo dve godine..

Istraga o mešanju u američke izbore trajala je gotovo dve godine. Prošlog proleća, Robert Miler, tadašnji specijalni tužilac,  priznao je da ne postoje dokazi o zaveri Trampa ili njegovih saradnika sa Moskvom. Bez obzira na to, on je optužio grupu ruskih građana za mešanje u izbore. U Kremlju su izjavili, da bez obzira na optužbe, Miler nije dostavio odgovarajuće dokaze. 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala