Iz SE ističu da nisu dobili jasno objašnjenje koncepta „kulturno nasleđe“ koji su vlasti koristile da opravdaju mogući povraćaj imovine od Srpske pravoslavne crkve, tokom njihovih razgovora o tom pitanju sa predstavnicima Venecijanske komisije.
„Koliko daleko ide ovaj koncept, jer nije sigurno da li svaka crkva ili svaki manastir, sami po sebi, mogu biti kvalifikovani kao ‘kulturna baština’. Do sada nismo dobili odgovor. Isto tako, nismo jasno razumeli zašto je potreban prenos vlasništva, ako prenos u principu ne utiče na korišćenje ove imovine od strane verskih zajednica, kako su crnogorske vlasti uveravale Venecijansku komisiju”, ističe se u dokumentu.
Izvestioci SE ističu da su čuli i zanimljiv stav - ako one odredbe koje se odnose na vlasništvo i dalje budu doživljavane kao kontroverzne, rešenje bi bilo da se nacrt zakona podeli na dva odvojena teksta, kako se ne bi odlagalo poštovanje onih odredbi koje se odnose na status veroispovesti, prenose „Vijesti“.
Savet Evrope, međutim, konstatuje da se to nije desilo jer je crnogorska Vlada posala jedinstven tekst zakona, koji je Skupština kao takav i usvojila krajem prošle godine.
Glavna preporuka Saveta Evrope, u čiji su izveštaj „Vijesti“ imale uvid, je da neće biti okončan post-monitoring dijalog zbog veoma ograničenog napretka u ključnim oblastima – pravosuđu, borbi protiv korupcije, poverenju u izborni proces i medijima.
Koizvestioci Saveta Evrope zaključuju kako izgleda da je u tim oblastima Crna Gora dostigla „stakleni plafon“, te da je vreme da pokaže da postoji politička volja za probijanje tog plafona.