Najveći obaveštajni udar veka zakačio i našu zemlju

© Foto : PixabayŠpijuniranje
Špijuniranje - Sputnik Srbija
Pratite nas
Operacija „Rubikon“ u medijima je nazvana „najvećim obaveštajnim udarom veka“ ne bez razloga. To je ime operacije u kojoj su američki i nemački obaveštajci decenijama nadzirali sve — i saveznike i neprijatelje. Pa i u nekadašnjoj našoj zemlji — Jugoslaviji.

Novi vek otvorile su dve velike obaveštajne provale — prva je bila „afera Vikiliks“, drugu je otvorio Edvard Snouden, objavivši da SAD špijuniraju čitav svet. Nikome na pamet nije padalo da Vašington to radi decenijama i da je ono što je Snouden obelodanio samo usavršena tehnologija jednog davno započetog posla.

„Vašington post“, list poznat po objavljivanju dokaza da je američka vlada sistematski lagala svoje građane o ratu u Vijetnamu (Pentagonski papiri), kao i o razotkrivanju afere Votergejt, koja je dovela do pada predsednika Ričarda Niksona, objavio je, u saradnji sa novinarima nemačke televizije CDF, još jedno veliko otkriće.

© AFP 2023 / FABRICE COFFRINISedište kompanije Kripto AG u Štajnhauzenu, u blizini Cuga u Švajcarskoj.
Najveći obaveštajni udar veka zakačio i našu zemlju - Sputnik Srbija
Sedište kompanije Kripto AG u Štajnhauzenu, u blizini Cuga u Švajcarskoj.
Ispostavilo se da su američka CIA i nemački BND oko pola veka špijunirali i saveznike i svoje protivnike tako što su posedovali švajcarsku kompaniju „Kripto AG“ iz Cuga, kojoj su mnoge vlade ukazivale poverenje u osiguravanju poverljivosti komunikacija tajnih službi, diplomata i vojske. Jednom rečju, donedavno je „Kripto AG“ bio poznat po tome što je vladama prodavao tehnologiju za šifrovanje.

Dokopavši se vlasništva nad kompanijom, CIA i BND su od 1970. sistematski špijunirali vlade raznih zemalja koje su bile klijenti švajcarske kompanije i na tome zarađivali značajne profite, pod kodnim imenom operacija „Rubikon“. Među zemljama koje su koristile usluge „Kripta AG“ bila je i bivša Jugoslavija, a najveći korisnici tehnologije za šifrovanje komunikacija bili su Iran i Saudijska Arabija. Ukupno je preko 120 država koristilo tehnologiju ove firme.

Kako se odigrala obaveštajna operacija veka

Veze između „Kripto AG“ i američkih obaveštajnih struktura datira još pre sedamdesetih godina. Osnivač kompanije Boris Hagelin, koji je iz boljševičke Rusije izbegao u Norvešku, pa kada su Norvešku okupirali nacisti u SAD, počeo je posao prodavši američkoj vojsci mašine za šifriranje.

U vašingtonskom „Kosmos klubu“ 1951, Hegelin je sklopio „pakt sa đavolom“ koji mu se veoma isplatio — pristao je da svoje najsofisticiranije modele prodaje samo državama koje odobri Vlada SAD. Države koje se ne nalaze na listi dobijale bi starije i slabije sisteme. Američka vlada obavezala se da će Hagelinu, koji je sedište firme upravo u to doba preselio u Švajcarsku, plaćati kompenzaciju za izgubljeni profit, koja je iznosila i do 700.000 dolara godišnje.

Desetak godina kasnije, CIA i Hagelin sklopili su „ugovor o licenciranju“, kojim mu je plaćeno 855.000 dolara za obnovu obaveza. Od tada, „Kripto AG“ počinje da dobija i sume od 10.000 dolara za „marketinške troškove“, kako bi Hagelin osigurao da njegova kompanija, a ne neka druga, dobija poslove.

© WikipediaM-209, prva mašina za šifrovanje iz kompanije "Kripto AG", koju je Boris Hagelin prodao američkoj vladi na početku 2. svetskog rata.
Najveći obaveštajni udar veka zakačio i našu zemlju - Sputnik Srbija
M-209, prva mašina za šifrovanje iz kompanije "Kripto AG", koju je Boris Hagelin prodao američkoj vladi na početku 2. svetskog rata.

Sredinom šezdesetih, kada je pretila opasnost da Hagelinove mašine postanu zastarele, u pomoć mu je priskočila Nacionalna služba bezbednosti (NSA) koja je dizajnirala novi, potpuno elektronski uređaj za šifriranje.

Kada se, krajem decenije, Hagelin približio osamdesetoj, u Lengliju su postali zabrinuti zbog mogućnosti da „Kripto AG“ bude prodat nekome ko nije „pouzdan“. Hagelinova želja bila je da ga na čelu kompanije nasledi sin, ali to nije bilo po volji glavešinama CIA. Sin Borisa Hagelina, Bo, poginuo je u saobraćajnoj nesreći.

Na kraju, nakon pregovora sa francuskom, nemačkom i američkom obaveštajnom službom, kontrolu nad kompanijom preuzeli su CIA i BND, a ugovor je potpisan u Minhenu. Da kupoprodajni ugovor ne ostavi nikakvog novčanog traga pobrinula se advokatska kancelarija Markser i Gop iz Lihtenštajna. Od tada traje operacija, koja se isprva zvala „Leksikon“, a kasnije je preimenovana u „Rubikon“.

Uz pomoć „Kripta“, CIA je želela da kontroliše svet

Na taj način CIA i NSA mogli su da kontrolišu oko 40 odsto protoka poverljivih informacija. Kada su vođeni pregovori u Kemp Dejvidu 1978, između Egipta i Izraela, CIA je prisluškivala sve razgovore između egipatskih zvaničnika. Takođe su, godinu dana kasnije, prisluškivali komunikacije između iranskih zvaničnika, tokom talačke krize, kada je Iran kao taoce zadržao službenike američke ambasade u Teheranu.

Na koji je način „Kripto“ dolazio do poslova najrečitije govori podatak da je jedan od direktora firme u saudijsku prestonicu Rijad otišao sa desetak satova „Roleks“ u prtljagu. Kasnije je u Švajcarskoj organizovana obuka za Saudijce, kojima je omiljeni deo bio odlazak u bordel, opet na račun kompanije.

Zahvaljujući uslugama „Kripta“, CIA je, ispostavlja se, znala za nameru čileanskog generalštaba da sa vlasti obori socijalističkog predsednika Salvadora Aljendea, kao i za nepočinstva i zločine te i drugih latinoameričkih vojnih hunti. CIA je, tako, prateći komunikacije argentinskih vlasti, mogla da tokom Foklandskog rata prosleđuje podatke Velikoj Britaniji.
© AFP 2023 / -Egipatski predsednik Anvar El Sadat, izraelski premijer Menahem Begin i američki predsednik Džimi Karter tokom pregovora u Kemp Dejvidu 1978.
Najveći obaveštajni udar veka zakačio i našu zemlju - Sputnik Srbija
Egipatski predsednik Anvar El Sadat, izraelski premijer Menahem Begin i američki predsednik Džimi Karter tokom pregovora u Kemp Dejvidu 1978.

Ono što CIA nije mogla neposredno da sazna jesu tajne SSSR-a i Kine, jer ove zemlje nisu bile klijenti „Kripta“. Međutim, prateći komunikacije ovih zemalja sa državama koje su bile „Kriptovi“ klijenti, mogli su posredno da budu upoznati sa tajnama komunističkog bloka.

Špijuniranje svetskih vlada nastavljeno je do 2018, kada je firma prodata. Iste godine kompanija je likvidirana i formirane su dve nove kompanije — „Sajvan“, koja radi samo za švajcarsku vladu i „Kripto internešenel“, koji je preuzeo međunarodno poslovanje.

© AFP 2023 / HOArgentinski diktator, general Leopoldo Galtijeri tokom Foklandskog rata. Galtijeri je 2002. uhapšen pod optužbom da je učestvovao u otmici najmanje 20 levičara u Argentini, tokom diktature vojne hunte krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina prošlog veka.
Najveći obaveštajni udar veka zakačio i našu zemlju - Sputnik Srbija
Argentinski diktator, general Leopoldo Galtijeri tokom Foklandskog rata. Galtijeri je 2002. uhapšen pod optužbom da je učestvovao u otmici najmanje 20 levičara u Argentini, tokom diktature vojne hunte krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina prošlog veka.

Švajcarske vlasti pokrenule su prošlog utorka istragu o vezama „Kripto AG“ sa CIA i BND, dok je početkom meseca „Kripto internešenelu“ oduzeta izvozna dozvola. Prema pisanju „Vašington posta“, na ovaj korak švajcarske vlasti bile su prinuđene zbog saznanja da će novinari objaviti priču.

Nemački i američki novinari su intervjuisali niz obaveštajaca kako bi potvrdili svoja saznanja o operaciji Rubikon, ali mnogi od njih želeli su da ostanu anonimni. Među retkima koji je potpisan svojim imenom je bivši nemački ministar zadužen za obaveštajnu službu Bernd Šmidbauer, koji je potvrdio postojanje operacije Rubikon, rekavši da je ona doprinela da svet bude bezbedniji.

Međutim, ako uzmemo u obzir da su američki i nemački obaveštajci znali za zločine latinoameričkih vojnih hunti, kao i za namere pojedinih režima da vrše pokolje političkih neistomišljenika ili etnička čišćenja, a da nisu reagovali, postavlja se pitanje da li je operacija „Rubikon“ bila vredna tolikog broja ljudskih života.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala