Prisutnima se prvi obratio akademik Matija Bećković, koji je naglasio da je narod u Crnoj Gori nadmašio sebe. „Što su ljudi gori, to su plemeniti podvizi nasušniji“, rekao je akademik“ i dodao da je narod u Crnoj Gori nadmašio sebe, pozvan od svoje savesti:
„A šta je savjest, ako ne drugo ime za Boga, i šta je plemenitost podviga ako ne primjer bogočojstva i bogojunaštva?“, rekao je on, prenosi Mitropolija crnogorsko-primorska.
Naglasio je da ovo nije podvig godine nego podvig veka, trenutak kada su Crnogorci prvi put zaličili na anglosaksonce, koji su u pobožnoj tišini, bez suvišnog pokreta, po nevremenu, ponosni na svoju vjeru i tradiciju, ustali da brane svoje svetinje.
„Zahvaljujući modernim tehnologijama, ceo svet je mogao da vidi ovaj najmasovniji zimski ustanak pravoslavnih hrišćana, u kojem se nije znalo da li ustanici silaze sa neba ili se na nebo penju, i da li je taj ustanak pametniji ili plemenitiji“, rekao je Matija Bećković, naglasivši da su ovo potomci četnika i partizana koji su prerasli i prevazišli ove podele i koji su dokaz da je rana zacelila.
„Reče mi jedan čovjek da je sanjao Svetozara VukmanovićaTempa kako ide na čelu litije i nosi ikonu svoga brata“, ispričao je, dodavši da je Tempo živ, ovo ne bi bio san.
Mitropolit Amfilohije se takođe zahvalio na uručenoj počasti i nagradi, rekavši da je ono što se dogodilo u Crnoj Gori vaskrsenje naroda.
Vladika je iskreno rekao da nije očekivao ni znao da među narodom u Crnoj Gori postoji najjači oganj ljubavi.
Osvrnuo se na to da je plod bratomržnje i nezakonja od Drugog svjetskog rata upravo ovaj Zakon o slobodi vjeroispovijesti.
„Ovo je jedini primjer u Evropi, da se događa promena identiteta jednog naroda“, rekao je, slikovito prikazavši da je bratoubilaštvo vrhunilo rušenjem lovćenske kapele.
Mitropolit je rekao da među narodom treba posebno podvući decu, da su deci anđeli govore. Osvrnuo se i na to da narod u litijama osjeća organsku vezanost za Srbiju, a najviše za Kosovo i Metohiju, te su neizostavne pjesme o Kosovu, one se najviše čuju.
„Naš narod nije izgubio dušu i nije se odrekao svoga vječnog zavjeta i opredjeljenja za vječnost“, završio je Mitropolit, još jednom se zahvalivši.
Prijemu u Skupštini grada prisustvovao je i humanitarac Arno Gujon, koji je bio član žirija koji je izabrao laureate.
