Umesto pomoći, SAD nude paniku i geopolitički obračun sa Kinom

© AP Photo / Richard DrewBrokeri u Američkoj berzi
Brokeri u Američkoj berzi - Sputnik Srbija
Pratite nas
Dok se Peking svim snagama bori protiv koronavirusa, SAD koriste priliku za novi geopolitički obračun sa Kinom i za širenje sinofobije. Umesto da pomogne, Amerika, prema mišljenju Pekinga, preduzima mere koje dovode do širenja panike.
Lekari Odeljenja za intenzivnu negu u univerzitetskoj bolnici u kineskom gradu Vuhan - Sputnik Srbija
Kina ljuta na Vašington zbog koronavirusa

Karantini, zatvaranje granica, prekid saobraćaja, obustava pošiljki i zatvaranje kineskih radnji i restorana samo su neke od epidemioloških mera koje su uvedene posle pojave koronavirusa u Kini, a strah od epidemije je doveo i do — sinofobije.

Panika je jedino što Amerika može da širi 

„S jedne strane, američka Vlada je spremna da pošalje stručnjake koji bi pomogli kineskim lekarima, a s druge strane vodeći američki mediji su veliki broj članaka posvetili tome da je virus otkrio negativne aspekte takozvanog kineskog modela — jednopartijskog sistema, koncentracije vlasti itd. Štaviše, američki državni sekretar Majk Pompeo dao je izjavu da je Komunistička partija gotovo glavni izazov našeg vremena, što je dovelo do negativne reakcije Pekinga. Vidimo da je i epidemija, koja bi, čini se, trebalo da okupi u ujedini narode, takođe postala predmet žestoke polemike“, kaže za Sputnjik Andrej Karnjev, zamenik direktora Instituta za zemlje Azije i Afrike Moskovskog državnog univerziteta.

Širom sveta se rasplamsava histerija, strahuje se od susreta sa ljudima azijskog izgleda, dok istovremeno azijske berze padaju, dok Svetska zdravstvena organizacija (SZO) saopštava da koronavirus predstavlja vanrednu situaciju na globalnom nivou, ali da glavni razlog za proglašavanje vanredne situacije nije stanje u Kini, već stanje u drugim zemljama. Kako navode, najveća briga je mogućnost proširenja virusa u zemljama za slabim zdravstvenim sistemima.

Karnjev, međutim, predviđa da se situacija može razvijati u dva pravca.

„Optimistično — u slučaju da sredinom februara epidemija dostigne vrhunac i potom počne da jenjava. U ovom slučaju, po godišnjim rezultatima, šteta neće biti toliko značajna. Ako se kasnije epidemija proširi i poveća se broj obolelih, situacija će postati ozbiljnija, što će dovesti do veoma teške situacije i ozbiljne štete u ekonomiji“, ocenjuje Karnjev.

Ima li razloga za paniku i osnova za sinofobiju?

Nameće se pitanje postoji li realan razlog za paniku i koliko su opravdane reakcije ljudi?

Aleksej Maslov, direktor Centra za strateška istraživanja Kine RUDN smatra da je sinofobija, odnosno netrpeljivost, mržnja i iracionalan strah od Kineza i Kine neosnovan.

„Generalno, mora se shvatiti da od Kineza nema opasnosti. Sada se praktikuje da svi kineski državljani koji se nalaze u Rusiji i istočnoj i zapadnoj Evropi prolaze sanitarnu kontrolu na granici. Stoga je teoretski šansa da se neko zarazi od kineskog turiste veoma mala. Pored toga, skoro sve zemlje su direktno ili indirektno smanjile protok kineskih turista. Veruje se da je on pao za 10-15 odsto“, kaže Maslov.
Pripadnici obezbeđenja na kontrolnom punktu u kineskoj provinciji Hunan - Sputnik Srbija
SZO: Koronavirus nije pandemija, ali maska nije dovoljna

Ekspert dodaje da i Kina preduzima vrlo oštre mere prilikom izlaska njenih građana iz zemlje.

„Ne samo da su evropski prevoznici otkazali avionske letove, nego su ih otkazali i sami Kinezi, jer Kina najmanje od svih želi da bude optužena za širenje bolesti. Ova bolest je negativno uticala na Kinu — ne toliko u ekonomiji, koliko kada je reč o imidžu te zemlje. Kina će morati da potroši mnogo vremena i novca da bi ponovo poboljšala sliku o sebi, koja je sada narušena. Pored toga, sinofobija je posledica ogromnog broja objava lažnih vesti o Kini u celini. Namerno se stvaraju očigledne lažne vesti, na internetu se pišu obične gluposti i prave se kojekakve teorije zavere“, ističe Maslov.

Da li su koronavirus i sars slučajnost

Situacija sa koronavirusom u određenoj meri baca senku na tok trgovinskog rata Kine i SAD.

„Nisam pristalica teorije zavere i to je verovatno slučajnost. Ne mogu a da ne spomenem da se i ovog puta, baš kao i 2003. godine, kada je sars besneo u Kini, epidemija poklopila sa periodom ozbiljnih ekonomskih sporova između Kine i SAD“, kaže ruski ekspert Sergej Mastislavski.

Ipak, Kina je i dalje najveći izvoznik u svetu, iako ekonomija zemlje pokušava više da zavisi od potražnje roba i pružanja usluga na unutrašnjem tržištu.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala