Pakrac, Petrinja, Slunj, Korenica, Plitvička Jezera, Gračac, Benkovac i Knin mesta su u kojima je krajem 1990. i početkom 2000. posredstvom Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) država otkupila veliki broj kuća u vlasništvu lokalnih Srba, piše hrvatski portal „Novosti“.
Podseća se da su za taj proces često bili vezani falsifikovani ugovori, pretprodaja i prevara originalnih vlasnika nekretnina, čime je onemogućen povratak velikog broja građana srpske nacionalnosti.
Prema podacima Centralnog državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, koji je sada odgovoran za tu imovinu, država je zaključno s 2019. godinom građanima hrvatske nacionalnosti poklonila ukupno 8.725 stambenih objekata koji su nekada bili mahom u vlasništvu Srba.
Najviše ih je u Šibensko-kninskoj (1.802), Sisačko-moslavačkoj (1.748), Vukovarsko-srijemskoj (1.110), Ličko-senjskoj (844), Zadarskoj (815), Karlovačkoj (779) i Osječko-baranjskoj (742) županiji.
Osim toga, piše portal, Hrvatska je veliki broj nekretnina koje su kupljene posredstvom APN-a koristila u svrhu stambenog zbrinjavanja osoba koje su bile privremeni korisnici tuđe napuštene imovine. Otkupljene kuće tako su dodeljivane na korišćenje Hrvatima iz Bosne i Hercegovine, s Kosova i hrvatskih ostrva.
Kako su se vremena menjala, tako su i krajevi u kojima su nekada živeli Srbi sve više tonuli u besperspektivnost, pa su i novodoseljeni, koji su većinom bili korisnici socijalne pomoći, počeli da pakuju svoje kofere i odlaze. Za sobom su ostavili poklonjene kuće, za koje često nisu plaćali režije.
Za razliku od njih, povratnici srpske nacionalnosti još uvek se nalaze na listama čekanja za obnovu i stambeno zbrinjavanje, iako prema podacima Centralnog državnog ureda trenutno postoji 1.066 praznih porodičnih kuća, koje su kupljene posredstvom APN-a. „Novosti“ saznaju da taj broj ne obuhvata kuće poklonjene korisnicima koji već godinama ne žive u njima, ali se i dalje vode kao njihovi stanari.
Pored ostalog, navodi se, to dokazuje da Hrvatska, koja je nakon akcije „Oluja“ na osnovu Zakona o privremenom preuzimanju i upravljanju određenom imovinom, a koji se kosio s ustavnom odredbom o nepovredivosti vlasništva, „brižno“ upravljala nekretninama u vlasništvu Srba, danas zanemaruje tu imovinu.
„Te kuće postale su rugla naših sela, pa i gradova. Reč je o ruševinama u kojima više niko ne živi, a kada ih je država otkupila, imale su centralno grejanje, parkete i nameštaj. Država se pokazala kao izuzetno loš gospodar jer te kuće više nisu za život, nego za rušenje“, kazao je za portal Jugoslav Vesić, načelnik Opštine Erdut.
Ista je situacija i u drugim krajevima koji do danas nose oznaku potpomognutih područja, pišu „Novosti“ i dodaju da su devastirane i napuštene i kuće koje se nalaze duž državnog puta D1, od Karlovca prema jugu.
