Dedeić preti: U Crnoj Gori će izbiti građanski rat ako se ne primeni Zakon o slobodi veroispovesti

© Youtube/Atlas TV MontenegroMiraš Dedeić
Miraš Dedeić - Sputnik Srbija
Pratite nas
Mitropolit nekanonske takozvane „crnogorske pravoslavne crkve“ Miraš Dedeić rekao je da će u Crnoj Gori izbiti građanski rat, ukoliko se nešto bude menjalo u vezi sa donetim Zakonom o slobodi veroispovesti.

Dedeić je govorio na lokalnoj zagrebačkoj televiziji Z1, u emisiji voditelja Velimira Bujanca, koji je u delu hrvatske javnosti često osporavan zbog svojih krajnje desničarskih ispada, a navođen pitanjima Bujanca, poručio je da sve što se danas događa u Crnoj Gori nema nikakve veze sa spornim Zakonom o veroispovesti, već da je namera da se sruši vlast u Crnoj Gori i da se država preda u „krilo Srbiji i Srpskoj pravoslavnoj crkvi“.

Dedeić tvrdi da se to radi, jer se ni „Srbija ni Srpska pravoslavna crkva nikada nisu pomirili sa tim da je Crna Gora postala nezavisna država“.

Pohvalio se da je kao jedini „pravoslavni arhijerej“ položio venac i odao poštu žrtvama „velikosrpske agresije u Vukovaru“, te je govorio o velikom i bliskom prijateljstvu Crne Gore i Hrvatske, koje, kako je rekao, nije od juče, već datira još od srednjeg veka.

Za Srbiju je rekao da je „remetilački faktor“ i da srpski narod treba zamoliti da se spusti na zemlju, jer nema više „velike Srbije“ kakva je bila u vreme cara Dušana.

Govoreći o navodnom genocidu u Srebrenici, Dedeić je rekao da su Crnogorci doživeli možda čak i veći genocid od tog u Srebrenici, koji se dogodio od 1918. do 1920. godine, kada su „veliko Srbi“ ubijali sve što je crnogorsko.

Za bombardovanje Dubrovnika tokom poslednjeg rata je rekao da je to bila „velika sramota“, ali da je to počinila tadašnja JNA, u kojoj je bilo Crnogoraca, Srba i Bošnjaka, i koju je osudio ceo svet.

Dedeić: SPC je nastala prisilnim ujedinjenjem

Dedeić je rekao i da je Zakon o slobodi veroispovesti u Crnoj Gori „projekat“ koji je donela crnogorska država, na čijem čelu su odgovorni ljudi, i u dogovoru sa Venecijanskom komisijom, te da će, prema tom zakonu, imovina Srpske pravoslavne crkve biti vraćena takozvanoj „crnogorskoj pravoslavnoj crkvi“.

Zato što, kako je kazao, ako bi imovina bila vraćena državi, a da je ne koristi takozvana „crnogorska pravoslavna crkva“, onda je ne bi ni vraćali.

Za Srpsku pravoslavnu crkvu je rekao da ne postoji 800 godina, već da postoji od Berlinskog kongresa, i da je nastala političkim dekretom kralja Aleksandra, „kada je za 1,5 miliona zlatnih franaka kupljena autokefalnost od Carigrada“.

Tvrdi da Crna Gora još od 1844. godine trpi pritisak da nije država, već pokrajina Srbije, ali će se to promeniti.

„Nije njima stalo do crnogorskog kamena“, kazao je Dedeić, na šta se Bujanac nadovezao sa opaskom — „već do toplog mora“, sa čim se samozvani „mitropolit“ takozvane „crnogorske pravoslavne crkve“ apsolutno složio.

„SPC je nastala prisilnim ujedinjenjem i ona je bila isključivo instrument posrbljavanja svih nepravoslavaca bez obzira gde žive“, rekao je Dedeić.

Optužio je pokojnog srpskog patrijarha Pavla i mitropolita Amfilohija da su u Nemačkoj formirali centar za pokrštavanje nepravoslavaca, koji bi se potom u Srbiju vraćali kao pravoslavni Srbi.

Dedeić je kazao i da je Crna Gora, kao nezavisna država koja ima svoju politiku, imala pravo da prizna (samoproglašenu) kosovsku nezavisnost, te je dodao da su „nezavisnost Kosova prvi priznali Srbi“.

Kazao je i da je Srpska pravoslavna crkva u Srbiji iznad države i da je njena ratna uloga bila da čuva i od crkvenih para finansira ratne zločince.

Patrijarha Irineja, kaže, dobro poznaje — predavali su nekada zajedno na Ostrogu. Iako se u početku uzdržavao od komentara na račun srpskog patrijarha Irineja, Dedeić ipak nije odoleo Bujančevom izazovu da kaže šta zaista misli o srpskom prvojerahu.

„To je čovek kratke pameti, koji je za srpski i crnogorski narod rekao da su blizanci“, odgovorio je samoproglašeni mitropolit.

„Mi nismo blizanci, Crnogorci su narod koji tu živi hiljadu godina“, zaključio je, a onda u ironičnom tonu dodao da se, „eto, danas i blizanci hirurški razdvajaju“.

Dedeić se založio i za postojanje „hrvatske pravoslavne crkve“

Na izjavu šefa srpske diplomatije Ivice Dačića o Crnogorcima u Srbiji koji podržavaju vlast u Podgorici i dovođenja u pitanje njihovog državljanstva, Dedeić kaže da bi se i na to najradije nasmejao, a za šefa srpske diplomatije kao političara je rekao da „nije svako Ture za sultana“, i da je tom izjavom „sam sebi skočio u stomak“.

Dodao je i da bi Crnoj Gori veoma odgovaralo da se primeni ta Dačićeva ideja.

„To su srbocrnogorci, zovemo ih dvokapići, kada dođu u Srbiju imaju jednu, a kada dođu na drugo mesto imaju drugu kapu“, rekao je.

Voditelj se u razgovoru sa svojim sagovornikom dotakao i Novaka Đokovića, konstatujući da „čovek peva o nečemu što je bespovratno izgubljeno“, dok je Dedeić na to rekao: „Oprosti im Bože ne znaju šta rade“.

A na pitanje kako to da je crnogorski rukometni tim igrao u zelenim dresovima na utakmici sa srpskom reprezentacijom, Dedeić je odgovorio da je to za njega lično bila velika pobeda, da nije nacionalista, ali da „više voli to što su njih (Srbiju) pobedili, nego da su dobili evropsko prvenstvo“.

Na Svetskom prvenstvu u fudbalu je, kaže, naravno — navijao za Hrvatsku, pa je dodao: „Vi ste mi najbliži“.

Dedeić se založio i za postojanje „hrvatske pravoslavne crkve“, jer, kako je rekao — „pravoslavna crkva postoji u SAD i u Albaniji, pa što ne bi i u Hrvatskoj“.

Na to je Bujanac zaključio da bi Hrvatska trebala da donese zakon sličan crnogorskom, pa bi, kaže, onda videli čija su crkva na Cvetnom trgu u Zagrebu i manastir Krka.

Dedeić se tome pridružio konstatacijom da mu je ideja o „velikoj Srbiji“ nešto čemu se uvek treba smejati, jer „oni misle da gde je jedan Srbin — tu je Srbija“.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala