Trasa svetske ekonomije za nama: Mogu li se izbeći trgovinski ratovi i globalna recesija

CC0 / piksabej / Ekonomska kriza
Ekonomska kriza - Sputnik Srbija
Pratite nas
U poslednjih 12 meseci nije bilo ozbiljnih potresa u svetskoj ekonomiji, što se po oceni eksperata nije desilo dugi niz godina. Ipak, tempo globalnog rasta je usporio 2019, a međunarodni investitori su zabrinuti zbog eskalacije trgovinskih ratova i signala o mogućoj recesiji u SAD i Evropi.

U isto vreme, naftni eksperti OPEK-a su se trudili da sačuvaju tržište energenata od urušavanja, a centralne banke mnogih zemalja su masovno snižavale kamatne stope. Podsećamo na najvažnije ekonomske događaje odlazeće godine.

Obostrane carine

Jedan od ključnih događaja u odlazećoj godini je eskalacija trgovinskog rata između SAD i Kine. Posle niz pregovora, Vašington je u maju krenuo na pooštravanje konflikta: pored uvođenja novih sankcija, američke tehnološke kompanije su počele da prekidaju saradnju sa kompanijom „Huavej“.

Dve strane u avgustu nisu uspele da se dogovore o uslovima trgovinskog sporazuma, već su od septembra uvele nova međusobna ograničenja. Međutim, Peking je pristao da kupuje američke poljoprivredne proizvode u zamenu za ukidanje određenih sankcija „Huaveju“, posle čega su dve strane obnovile pregovore.

„Vašington se trudi da ograniči uticaj Pekinga u celom svetu i da izvuče maksimum iz pregovaračkog procesa. Kina pokazuje fleksibilniju pregovaračku poziciju i češće ide na ustupke. Sjedinjene Države se trude da postignu sporazum i primoraju Kinu da kupuje više američkih prehrambenih proizvoda“, kaže za RT Aleksej Maslov, stručnjak za orijentalistiku sa Visoke škole za ekonomiju u Moskvi.

U novembru je američki predsednik Donald Tramp najavio nameru da u najskorije vreme zaključi prvi deo ekonomskog sporazuma, ali je u isto vreme zapretio Kini uvođenjem novih carina u slučaju još jednog neuspeha pregovora. Sankcije je trebalo da stupe na snagu 15. decembra, ali se to na kraju nije desilo.

Tramp je 17. decembra najavio mogućnost usaglašavanja prve etape dogovora „u narednih nekoliko nedelja“. Međutim, eksperti smatraju da je dugoočekivani dogovor između SAD i Kine krhak.

„Primirje se ne može nazvati čvrstim jer je Tramp već govorio o potrebi da se nastavi pritisak na Kinu. Smatram da će se trgovinski rat nastaviti, pre svega u sferi visokih tehnologija. Nije isključeno da će Sjedinjene Države povući izjave o dogovoru jer vidimo da je to jedna od glavnih Trampovih taktika“, istakao je Maslov.

Prema rečima eksperata, Kina već sprema odgovor na ograničenja Vašingtona i polako potiskuje SAD sa najperspektivnijih tržišta. Ovo se pre svega odnosi na tržišta Afrike i Latinske Amerike.

Opasni signal

Akteri na svetskom finansijskom tržištu su u 2019. godini skrenuli pažnju na naglo usporavanje američke ekonomije. Štaviše, eksperti su uočili prve znake mogućeg početka recesije u SAD.

„Recesija u SAD je vrlo verovatna. U četvrtom kvartalu 2019. godine rast BDP-a države iznosi između 0,2 i 0,3 odsto, i može čak postati negativan. Početkom 2020. godine, država će biti veoma blizu tome. Jasan signal ekonomske recesije je krivulja prihoda (promena u stopama na dužničke hartije od vrednosti), koja daje prognozu recesije, sa verovatnoćom u sedam od osam slučajeva“. Istakao je u razgovoru sa RT glavni ekonomista Sakso banke Stin Jakobsen.

Prihod na američke državne obveznice sa rokom dospeća deset godina je u proleće 2019. bio niži od prihoda na državne hartije od vrednosti sa rokom dospeća od tri meseca. Po pravilu, takva situacija nastaje pre početka recesije u ekonomiji, što se poslednji put desilo 2007. godine.

Više od polovine finansijskih direktora vodećih američkih kompanija prognozira početak recesije američke ekonomije u drugoj polovini 2020. godine. Do tog zaključka su došli eksperti Univerziteta Djuk.

Investitori su uočili zabrinjavajući signal u bankarskom sektoru. U septembru američke banke nisu imale dovoljno slobodnih sredstava da izvrše svoje obaveze. U pomoć su priskočile Federalne rezerve, odnosno centralna banka, koje su ekspresno počele da štampaju dolare. Ranije je ovo američko regulatorno telo slične mere koristilo 2008. godine, u vreme svetske ekonomske krize.

© AP Photo / Amr NabilCisterne naftne rafinerije saudijske kompanije "Saudi Aramko"
Trasa svetske ekonomije za nama: Mogu li se izbeći trgovinski ratovi i globalna recesija - Sputnik Srbija
Cisterne naftne rafinerije saudijske kompanije "Saudi Aramko"

Kontrola barela

Odlazeća godina je, po mišljenju eksperata, bila jedna od uspešnijih za naftnu industriju. Prema rečima analitičara kompanije „Finam“ Alekseja Kalačova, cena nafte marke „Brent“, uz sva nagla kolebanja u 2019. godini, nije izlazila iz granica od 55 do 70 dolara za barel. Takav nivo cena odgovara i proizvođačima i potrošačima, naglašava ekspert.

Prema rečima Kalačova, odlučujući faktor cene nafte je bio ispunjenje sporazuma OPEK plus. Počevši od januara, zemlje-izvoznice energenata su smanjivale proizvodnju derivata nafte na 1,2 miliona barela dnevno u odnosu na oktobar 2018. godine. Takođe, države su se u decembru dogovorile da dodatno smanje proizvodnju nafte za 500 hiljada barela dnevno. Delovanje učesnika u dogovoru je omogućilo da se ponuda i potražnje na energetskom tržištu uravnoteže, kao i da se cene obuzdaju i spreče nagli skokovi.

„Zajedničkim naporima, države-članice OPEK plus su uspele da se odupru negativnim faktorima, kao što su usporavanje svetske ekonomije ili proizvodnja nafte iz škriljaca u SAD“, dodao je Kalačov.

Značajni uticaj na cenu energenata su imale sankcije SAD protiv dva značajna proizvođača nafte — Irana i Venecuele. Američke sankcije su izazvale pad ponude isporuka sirovina, a proletos su cene nakratko porasle iznad 70 dolara po barelu.

Paniku investitora su u septembru izazvali napadi bespilotnih letelica na proizvodne pogone najveće svetske naftne kompanije, saudijske „Saudi Aramko“. Proizvodnja derivata nafte je kao rezultat vazdušnih napada pala skoro dvostruko. Međutim, Saudijska Arabija je uspela da obnovi proizvodnju i tako smiri aktere na tržištu nafte.

Štaviše, „Saudi Aramko“ je već u decembru, prvi put u svojoj istoriji, počeo da prodaje akcije na berzi. Investitori su čekali ovaj događaj više od tri godine i odmah počeli sa kupovinom hartija od vrednosti. Stručnjaci ovo uzbuđenje objašnjavaju željom aktera na tržištu da ulažu novac u najskuplju svetsku kompaniju. „Saudi Aramko“ je po vrednosti pretekao „Epl“, „Majkrosoft“, „Alfaber“ (koji je vlasnik Gugla) i „Amazon“.

Bura nad Evropom

Smanjenje rasta svetske ekonomije se najviše osetilo u evropskim zemljama. Rast BDP-a se smanjio na 1,2 odsto, a poslovna aktivnost privrede regiona je na najnižem nivou u proteklih sedam godina.

Po oceni eksperata analitičke agencije „IHS Markit“, ozbiljan pritisak na evropske proizvođače je izazvalo i smanjenje svetskog tržišta automobila, kao i neizvesnost u vezi sa „bregzitom“. Istovremeno, negativan efekat je u mnogim aspektima pao na ključne igrače u regionu — Italiju i Nemačku.

U 2019. godini, ekonomije obe zemlje su u nekom trenutku već bile u recesiji. Na primer, italijanski BDP je bio u padu tokom prve polovine godine, a nemački BDP od aprila do juna.

„Pre nekoliko godina Italija je već prošla kroz zaista tešku ekonomsku situaciju. Zemlja je bila praktično na ivici bankrota, ali to nije bilo fatalno za Evropu u celini. Zavisnost većine evropskih zemalja od Italije nije tako velika, ali ekonomski problemi Nemačke mogu dovesti do krize širom Evropske unije. To je zbog činjenice da je Nemačka očigledno zemlja-donator evropskih zemalja i stvarno ekonomsko središte EU “, objasnio je Jegor Klopenko, osnivač „IT Liders“ kluba preduzetničkog kapitala.
© AP Photo / Richard DrewStagnacija i pad u evropskoj ekonomiji odavno se najavljuju.
Trasa svetske ekonomije za nama: Mogu li se izbeći trgovinski ratovi i globalna recesija - Sputnik Srbija
Stagnacija i pad u evropskoj ekonomiji odavno se najavljuju.

Igra manipulacijama

Sredinom 2019. godine globalni investitori su obratili pažnju na oštre kritike Sjedinjenih Država upućene Pekingu i evropskim trgovinskim partnerima. Donald Tramp je počeo da redovno optužuje Kinu i EU za manipulisanje valutnim kursevima.

Od januara do oktobra 2019. juan i evro su oslabili u odnosu na dolar za gotovo četiri i pet odsto. Prema mišljenju eksperata, ovaj trend dovodi do većih cena američkih proizvoda na tržištima EU i Kine, dok kineski i evropski proizvodi, nasuprot tome, u SAD postaju jeftiniji. Tako su proizvođači iz Evrope i Kine počeli da stiču trgovinsku prednost u odnosu na SAD.

Kao odgovor na ovo, Tramp je počeo da promoviše ideju o devalvaciji dolara, a američke Federalne rezerve su u avgustu, prvi put za deset godina, počele da snižavaju kamatnu stopu. Postupci Federalnih rezervi mogu da podrže ekonomsku aktivnost, ali dugoročno će uzrokovati slabljenje američke valute.

Nakon Federalnih rezervi, kamatne stope su počele da snižavaju i centralne banke Evrope, Kine, Indije, Brazila, Rusije i drugih zemalja.

Povod za uzbunu

Od početka godine, Međunarodni monetarni fond (MMF) je snizio prognozu rasta globalnog BDP-a — sa 3,7 na 3 odsto u 2019. godini i sa 3,7 na 3,4 odsto u 2020. godini. Iako organizacija i dalje računa na ubrzanje globalne ekonomije sledeće godine, stručnjaci se drže pesimističkih procena.

„Globalna ekonomija usporava, a razvijene države ne mogu da zaustave pad proizvodnje i produktivnosti rada. Mnogi sukobi se zaoštravaju, trgovinski deficit raste, a državni dug raste u mnogim zemljama. Ima razloga za uzbunu“, rekao je Aleksandar Abramov.

Abramov nije isključio da će se usporavanje rasta svetskog BDP-a nastaviti 2020. godine, i da će to biti praćeno velikim fluktuacijama na finansijskim tržištima.

„Ako ne nastupi recesija, možda nas očekuje period investicione pasivnosti i male potražnje potrošača, što će se videti već krajem sledeće godine“, zaključio je Abramov.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala