Voleo je Srbiju i srpski narod i mnogo je učinio za Rusiju i Srbiju, za kulturu, za obrazovanje, za crkvu i za narodnu diplomatiju.
Dopisni član SANU i bivši ambasador Srbije u Moskvi dr Slavenko Terzić ističe da je sa iskrenim žaljenjem primio vest o smrti profesora Ilje Čislova.
„Odavno sam ga znao, još pre nego što sam došao u Moskvu, od devedesetih godina prošlog veka. Uvek je vrlo blisko i prijateljski doživljavao sve ono što se dešavalo Srbima u svim našim zemljama. Tokom mog boravka u Moskvi sretali smo se često. Ja, prosto, i ovog momenta osećam potrebu da kažem da je njegova ljubav prema našem narodu bila neizmerna, da je on gotovo misionarski prenosio tu ljubav i to znanje na mlađe ljude. Sećam se prilikom posete Gimnaziji ’Svetog Jovana Bogoslova‘, gde je on predavao, i prilikom one prelepe manifestacije u našoj Ambasadi ’Srbija u mom srcu‘ da je Ilja uvek bio tu, a da su sva njegova deca napamet znala mnoge Rakićeve, Dučićeve, Bećkovićeve pesme, mnoge stihove iz narodne poezije, kao i savremenih pesnika. Odlazak jednog takvog čoveka je zaista veliki gubitak za nas, za srpski narod, jer smo u profesoru Ilji Čislovu imali jednog velikog i iskrenog prijatelja, najiskrenije i duboko posvećenog svemu što su srpska kultura, tradicija i istorija“, rekao je Terzić.
On je podsetio i da je prošle godine u Rusiji objavljeno prvo dvojezično izdanje čuvenog filozofsko-religioznog speva „Luča mikrokozma“ Petra II Petrovića Njegoša, koje je priredio i preveo Ilja Čislov, uz blagoslov mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija.
„Ilja Čislov je bio dobar znalac srpskog jezika. Prevodio je mnoge naše pesnike. Između ostalih, preveo je ’Luču mikrokozmu‘. To je, naravno, za jednog stranca veoma veliki i veoma težak posao.“
Ilja Čislov je autor stotine publikacija, uključujući radove o istoriji srpske kulture i tradicije i prevodilac na desetine pesničkih zbirki najboljih srpskih pesnika. Bio je predsednik Društva rusko-srpskog prijateljstva i organizator mnogih međunarodnih kulturnih projekata.
Umro je u Moskvi.