Stiže kanal „Istanbul“: Hoće li Erdogan kontrolisati svaki brod u Crnom moru

© AFP 2023 / ADEM ALTAN / AFPBosforski moreuz
Bosforski moreuz - Sputnik Srbija
Pratite nas
Predsednik Turske Redžep Erdogan poručio je da se Konvencija iz Montrea o režimu prolaska brodova kroz Bosfor neće odnositi na kanal „Istanbul“, kojim bi Turska kontrolisala prolazak svih brodova u Crno more i iz njega.

Kanal „Istanbul“ jedan je od velikih strateških projekata u Turskoj, a plan je da se eliminiše rastući rizik koji predstavljaju brodovi koji saobraćaju između Crnog i Mramornog mora, a posebno saobraćanje tankerima kroz Bosfor.

U periodu od 1953. do 2003. na Bosforu se dogodio 461 incident, a poslednji veliki incident se dogodio 2003. godine kada se brod pod gruzijskom zastavom nasukao i tom prilikom ispustio 480 tona nafte.

Saobraćaj kroz kanal „Istanbul“ bez ikakvih ograničenja potencijalno bi predstavljao opasnost za bezbednost crnomorskog regiona, pa i šire, jer bi, pored trgovačkih brodova, tankera i slično, tim putem u Crno more mogli da ulaze vojni brodovi bilo koje zemlje.

Time bi bila narušena ravnoteža koja je uspostavljena Konvencijom iz Montrea kojom se reguliše saobraćaj kroz Bosfor.

Prema Konvenciji iz Montrea, zemljama koje ne izlaze na Crno more nije dozvoljeno da u crnomorskom regionu svoje brodove drže duže od 21 dana.

Države koje svojom granicom izlaze na obale Crnog mora su Turska, Bugarska, Rumunija, Ukrajina, Gruzija i Rusija. Konvencija je potpisana 20. jula 1936. godine u švajcarskom Montreu i za crnomorski basen obezbeđuje status-kvo.

Bivši šef srpske diplomatije Vladislav Jovanović kaže za Sputnjik da je Erdoganovo tumačenje vrlo problematično i u pravnom, i u političkom smislu.

 

Kanal „Istanbul“ — način da Erdogan kontroliše Crno more 

Erdogan je rekao da je za Tursku kanal „Istanbul“ alternativa Bosforu i da on nema nikakve veze s Konvencijom iz Montrea.

Jovanović ističe za Sputnjik da ono što Konvencija želi da postigne jeste osiguranje bezbednosti plovidbe, posebno crnomorskih zemalja, da to ne bude poprište vojnih dejstava, a s druge strane da se Rusiji kao sili iz tog vremena dozvoli slobodan prolaz i ratnih i drugih brodova u otvoreno more.

„Pribojavam se da je Erdoganovo tumačenje previše slobodno i da bi to zahtevalo novi sastanak tih zemalja kako bi utvrdile da li taj veštački morski put može potencijalno da ugrozi prava primorskih zemalja, kao što je to moglo pre Montre konvencije“, napominje Jovanović.

Erdoganova igra „va bank“

Prema Jovanovićevom mišljenju, Erdogan igra igru „va bank“, računajući da će početnom radikalnom preduzimljivošću sve druge da stavi pred svršen čin i da sve to izvede na način koji neće uznemiriti druge.

„Međutim, tu ima osetljivih zemalja, kao što je Rusija, jer nju Konvencija iz Montrea osigurava da ima izlaz na slobodna mora, a s druge strane, ostale velike sile sprečava da sa svojim ratnim plovilima mogu da ulaze bez ograničenja“, ističe on.

Rusija bi bila protiv takvog tumačenja

Ako bi taj put dao slobodu drugima da se koriste onim što Montre konvencija ne dozvoljava, Rusija bi sigurno bila protiv, a verovatno i neke druge zemlje, uveren je Jovanović.

„To će otvoriti problem, i pravni, i politički, i sugurno će biti potrebno jedno naknadno tumačenje Konvencije iz Montrea i za ovaj slučaj, ali nisam siguran da će to tumačenje dati slobodne ruke Turskoj da može da dozvoli prolaz svim brodovima kroz taj kanal“, ocenjuje sagovornik Sputnjika.

Kako kaže, Erdogana niko ne može da spreči da sprovede to što je naumio, jer to je njegova teritorija i „može da prokopava šta hoće“, ali može da ga ograniči u tumačenju da je taj kanal slobodan za sve brodove da uđu u Crno more.

„Zaštita prava crnomorskih zemalja, i trgovinskih, i bezbednosnih, bila je cilj Konvencije iz Montrea. Ne može se dozvoliti da jedan paralelni kanal poništava te zaštitne mere“, kaže Jovanović.

On je uveren de će biti tog dodatnog tumačenja i ističe da je malo verovatno da će ono biti potpuno slobodno kako to Erdogan zamišlja.

„Nego će i tu morati da budu nametnuta određena ograničenja paralelno sa onim iz Montrea, naročito za ratne brodove“, rekao je Jovanović.

Najavljujući „mega projekat“, Erdogan je nedavno rekao da će u narednih nekoliko nedelja biti raspisan tender i početi realizacija.

Vodena arterija Turske

Kanal treba da bude izgrađen zapadno od centra grada, na evropskoj strani provincije Istanbul, a trebalo bi da poveća dnevni kapacitet od 160 plovila.

Spajao bi Mramorno i Crno more, rasteretio Bosfor i zaštitio grad, njegovu prirodu i more.

Pripremna faza trajaće dve godine, a potom bi se prešlo na gradnju kanala dugačkog 45 kilometara, širokog oko 150 i dubokog 25 metara, što je dovoljno da njime plove i najveći brodovi.

Kako se ne bi remetio drumski i železnički saobraćaj, predviđena je i gradnja mostova.

Milioni kubika iskopane zemlje iskoristiće se za podizanje velike luke i novog aerodroma kapaciteta 60 miliona letova godišnje.

Kanal spas za građane

Kanal je važan jer bi štitio grad od 15 miliona stanovnika od zakrčenosti i zagađenosti Bosfora, kroz koji prolaze tankeri i svašta ispuštaju, kaže Jovanović.

„Pomeranjem na zapadnu granicu gro tih tankera i plovila ići će tim kanalom. Turska će njihov prolaz moći da naplaćuje“, dodao je on.

Gradonačelnik Istanbula Ekrem Imamoglu protivi se projektu i poziva da se održi referendum, a Jovanović kaže da se on buni jer strahuje da bi grad mogao da ostane bez dela svojih prihoda.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala