Crna Gora zakonom o veroispovesti sledi ukrajinski scenario

© Foto : SPCNovi plan za otimačinu svetinja...
Novi plan za otimačinu svetinja... - Sputnik Srbija
Pratite nas
Predlogom zakona o slobodi veroispovesti crnogorske vlasti slede ukrajinski scenario, igrajući na istu crkveno-nacionalnu kartu kako to rade u Kijevu, smatra ruski ekspert za religiju Roman Lunkin.

Crnogorske vlasti, kaže za Sputnjik rukovodilac Centra za izučavanje problema religija i društva pri Evropskom institutu RAN, nisu odolele iskušenju da manipulišu situacijom oko crkve i zloupotrebe veru u svoje političke ciljeve.

Kako izgleda ukrajinski scenario

„Upravo smo to videli i na teritoriji Ukrajine kada su (bivši) predsednik Petro Porošenko i Konstantinopoljski patrijarhat praktično na silu ne samo osnovali novu crkvu — Ukrajinsku crkvu, nego su i administrativnim putem hteli da podele Ukrajinsku pravoslavnu crkvu Moskovskog patrijarhata. Postojali su planovi da joj se onemogući registracija i da se deo prihoda, a samim tim i deo hramova, podvede pod drugu jurisdikciju“, naveo je on.

Crnogorske vlasti, uveren je Lunkin, igraju na tu istu crkveno-nacionalnu kartu u svojim političkim igrama i kartu narodnog raspoloženja.

S jedne strane, služe se potpuno razumnom idejom o tome da narod treba i ima pravo da ima svoju nacionalnu crkvu, a s druge, grubo krše prava vernika.

„Ta ideja nacionalizacije crkve, počev od Ukrajine, širi se po Evropi. I u Crnoj Gori se to koristi na isto tako grub način kao i u Ukrajini“, kaže ruski ekspert.

Prema njegovim rečima, postavlja se pitanje da li će se u tom naumu uspeti, jer u Ukrajini, bez obzira na svu administrativnu vlast Porošenka, zahvaljujući čemu su bile donete određene crkvene, kanonske odluke izazvavši samo podele u društvu, sve to je faktički dovelo samo do pojedinačnih slučajeva diskriminacije prema Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi Moskovskog patrijarhata.

„A sama crkva je očuvana“, dodaje on.

Međutim, profesor teologije u penziji Dimitrije Kalezić smatra da, ako i postoji neka sličnost između dešavanja u Crnoj Gori i „ukrajinskog scenarija“, ona je samo spoljašnja.

„Radi se, uveren sam, o unutrašnjim inatima, a inat je ono što ino, drugo, drukčije. Ako postoje sličnosti, one su samo spoljašnje, a spoljašnje i unutrašnje ne mora da bude isto“, rekao je on za Sputnjik. 

Ko je jači, tera i kad nije u pravu, dodao je on.

Vernici će sami braniti svoje crkve

Roman Lunkin upozorava, s druge strane, da mešanje u verski život uz pomoć ovog zakona u Crnoj Gori, pa čak uz plemeniti izgovor, može samo da dovede do raskola u društvu i do novih slučajeva diskriminacije i kršenja verskih sloboda u Crnoj Gori, dodao je Lunkin.

„Mislim da će u ovom konkretnom slučaju sami vernici stati u odbranu svoje crkve, jer je Mitropolija crnogorsko-primorska SPC — nacionalna crkva Crne Gore. Verujem da će i EU uputiti ozbiljne primedbe Crnoj Gori u slučaju da crkvena imovina bude oduzimana od SPC“, rekao je Lunkin za Sputnjik.

Slični problemi se, kaže on, dešavaju i u vezi sa makedonskom crkvom i njenim pokušajima da se odvoji od matične crkve, sličnih problema ima i u Moldaviji, gde postoji Besarabijska mitropolija Rumunskog patrijarhata, ali i pokušaji da se podeli Moldavska mitropolija Ruske pravoslavne crkve.

Nekakvi odvojeni, ali marginalni, izdanci autokefalne crkve postoje i u Belorusiji.

„Moći ćemo da vidimo čitav niz takvih primera u slučaju kada se Konstantinopoljski patrijarhat meša i pokušava da podeli crkve. Na primer, u Letoniji je takođe bila prilično marginalna inicijativa za stvaranje autokefalne pravoslavne crkve. Pored toga, postoje i pokušaji da se neke crkve, na primer u Češkoj, priklone autokefalnoj pravoslavnoj crkvi Ukrajine“, dodao je on.

Sve to, konstatuje Lunkin, provocira svetske političare da igraju na tu versko-nacionalnu kartu.

„Njima se čini da tako mogu lako da manipulišu crkvama i njihovim jurisdikcijama. A u stvari, to dovodi samo do još većih podela u društvu“, zaključio je Lunkin.

Ruski mediji, u osvrtu na situaciju u Crnoj Gori, pišu da mnogi vernici ističu da sve to umnogome podseća na nedavne događaje u Ukrajini.

Kako kažu, vladajuća elita, umesto da se bavi reformom izbornog sistema, rešava problem sve većeg spoljnog duga, ona raspiruje mržnju na verskoj osnovi.

CPC priznala Kijevski patrijarhat

Navode reči mitropolita Amfilohija da je predlog zakona deo šireg plana s ciljem stvaranja autokefalne crkve, u čijoj je osnovi Crnogorska pravoslavna crkva nastala 90-ih godina.
Crnogorska crkva danas ima samo jedan hram i desetak sveštenika, dok Crnogorska mitropolija ima 1.600 hramova i hiljade sveštenika.

Međutim, upravo je „Crnogorska pravoslavna crkva“ priznala Kijevski patrijarhat, koji je 1992. godine osnovao raskolnik Filaret Denisenko, a što je poslužilo kao platforma za formiranje Ukrajinske pravoslavne crkve u skladu sa devizom Porošenka: „Nezavisna zemlja — nezavisna crkva“.

U sličnom duhu, konstatuju ruski mediji, deluje i crnogorski predsednik Milo Đukanović.

Kako će se ponašati konstantinopoljski patrijarh

Istoričar crkve Vladislav Petruško konstatuje da je većina vernika u Crnoj Gori na strani SPC, a da među njima veliki autoritet uživa crnogorski mitropolit Amfilohije.

„A ipak, Đukanović je krenuo putem konfrontacije“, kaže Petruško.

Upravo uz podršku političara, smatra ekspert, raskolnici u Crnoj Gori, iako ih je manje nego u Ukrajini, mogu da dođu do hramova i sveštenika.

Ipak, u svemu postoji jedno značajno „ne“: konstantinopoljski patrijarh Vartolomej se toliko opekao na ukrajinskom pitanju, da je malo verovatno da će se tako smelo umešati i u ovo, ocenjuje Petruško.

„On će se ponašati mnogo opreznije. Za sada nije zainteresovan da protiv sebe ima SPC. U tom slučaju će doći do još veće polarizacije pravoslavnog sveta“, zaključio je Petruško.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala