Hladni rat se odmrzava na Arktiku

© RTRusko iskrcavanje na Arktik
Rusko iskrcavanje na Arktik - Sputnik Srbija
Pratite nas
Hladni rat, po svemu sudeći, nije završen — jedno vreme je bio zamrznut, ali se sada odmrzava na Arktiku i ponovo preti da se rasplamsa zbog geopolitičkih interesa glavnih aktera, SAD i Rusije, na najsevernijem delu naše planete.

Nedavno su se oglasile i bezbednosne službe Danske, još jedne arktičke zemlje, koje tvrde da se već uskoro može očekivati porast tenzija na Arktiku jer je suparništvo vodećih svetskih sila sve veće, ne samo ekonomski gledano, već i vojno.

Glavni razlog zbog čega uopšte i postoji pretnja da se Hladni rat ponovo rasplamsa jeste što vodeću ulogu na Arktiku igra Rusija, pre svega jer se na njenoj teritoriji prostire glavna transportna arterija — Severni morski put, zatim zbog odbrambenog potencijala koji je tamo rasporedila, ali i zbog toga što je Rusija trenutno vodeća sila u eksploataciji energenata i rude u tom području, tvrdi Valerij Žuravelj sa Evropskog instituta pri Ruskoj akademiji nauka.

Severni morski put uzrok novog hladnog rata na Arktiku

Ova transportna ruta predstavlja najvažniju tačku neslaganja između Rusije i ostalih arktičkih zemalja, objašnjava Žuravelj. Problem je u tome što Rusija na Severni morski put gleda kao da joj istorijski pripada, dok ostatak sveta smatra da bi to trebalo da budu međunarodne vode.

„Amerika konstanto pokušava da nametne celom svetu ideju da je Severni morski put međunarodna transportna arterija, ali su takve izjave za Rusiju apsolutno neprihvatljive i stav Moskve ostaje nepromenjen i vrlo izričit“, navodi on.

Sličnog stava je i Arkadij Tiškov sa Geografskog instituta pri Ruskoj akademiji nauka, koji takođe kaže da Rusija smatra da jedino ona ima pravo da odlučuje kako će se ta ruta koristiti, dok SAD tvrde da nikakva dozvola Rusije za plovidbu tim vodama nije potrebna. Upravo taj geopolitički konflikt i predstavlja temelj rasplamsavanja novog hladnog rata na Arktiku, konstatuje on.

Pored toga, dodaje Tiškov, nijedna arktička zemlja nije razvijala svoju flotu ledolomaca kao što je to učinila Rusija, zahvaljujući čemu Rusija može da plovi tim vodama kada god i u kom god delu Arktika hoće. Upravo je ta flota ledolomaca Rusiju izdigla na prvo mesto u vojnoj kontroli Arktika i zacementirala njeno prisustvo u tom području praktično zauvek.

Vojno prisustvo

Druga, doduše nimalo manje bitna komponenta celokupne potencijalne krize, jeste vojno prisustvo svetskih sila na Arktiku. Iako se još uvek ne može govoriti o tome da je počela militarizacija ovog podneblja, budući da je njihovo vojno prisustvo i dalje „na prihvatljivom nivou“, sve je više slučajeva da se tamo odigravaju kojekakvi vojni manevri, tvrdi Žuravelj.

„Vojno prisustvo je taman toliko da ne možemo da govorimo o mogućnostima velikih vojnih konfrontacija. Međutim, moramo da uzmemo u obzir i uslove u kojima se Rusija nalazi — prisustvo ekonomskih sankcija i nedostatak poverenja između zemalja na srednjem i dugoročnom nivou može dovesti do porasta tenzija, što će se odraziti i na vojnu situaciju u regionu“, dodaje on.

Sa druge strane, Tiškov kaže da ono što najviše bode oči Zapadu jesto što je Rusija, nakon 20 godina odsustva sa Arktika, u poslednjih 10 godina u tom području obnovila svoje aerodrome, razmestila vojne baze i pojačala pograničnu službu.

„Stvar je u tome što je Rusija za vreme Perestrojke napustila Arktik, povukla svoju vojsku i obustavila pograničnu kontrolu u tom području. U to vreme je izuzetno mali broj ruskih vojnih brodova bio aktivan u tim vodama, što je i dalo signal ostalim zemljama da je Rusija otvorila vrata Arktika da ga koristi ko god hoće. Rusija je u to vreme smatrala da će na isti način postupiti i ostale zemlje, što bi dovelo do opšte demilitarizacije, kao što je to slučaj bio i sa Antarktikom. Međutim, to se nije dogodilo, vojno prisustvo se povećalo, što je dovelo do porasta tenzija“, objašnjava on.

Ne treba zanemariti ni činjenicu da su sve ostale zemlje koje imaju pristup Arktiku (SAD, Kanada, Danska, Norveška) ujedno i članice NATO-a i veoma često sprovode vojne manevre u tom području.

Arktik krije neverovatno blago

Treća, takođe veoma bitna stvar, zbog čega i preti rasplamsavanje novog Hladnog rata na Arktiku, jeste što se pod ledom nalaze ogromne količine naftnih i gasnih rezervi, kao i ostalih ruda, dok Rusija prednjači u eksploataciji tih resursa, tvrdi Žuravelj.

„Rusija je apsolutni lider kada je reč o vađenju energenata, zbog čega druge zemlje i ne žele da daju mira Rusiji. U prvih 10 godina 21. veka Rusija je to radila u saradnji sa ostalim zapadnim zemljama, pre svega sa Francuskom i SAD, međutim nakon uvođenja sankcija Rusija je morala da se nauči da to radi sama, a činjenica da joj je to pošlo za rukom razljutilo je Zapad“, navodi on.

Upravo zato se i vodi borba na nivou Ujedinjenih nacija kako bi se utvrdile precizne severne granice Rusije, budući da to pitanje još uvek nije do kraja rešeno, dodaje Tiškov. Određene interesne zone su dogovorene — granica između Rusije i Norveške je precizirana, isto kao i granica između SAD i Rusije kod Beringovog moreuza, a postignut je i sporazum oko Ohotskog mora.

Jedino što još uvek nije rešeno jeste arktički pojas Rusije, tačno tamo gde se i nalaze ruska postrojenja za vađenje energenata.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala