Aktuelna predsednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je sinoć da će Hrvatska insistirati na ispunjavanju svih kriterijuma za Srbiju, koja, kako je rekla — „mora da se suoči sa svojom prošlošću“ i da ne vraća Drugi svetski rat, nego „da doživi katarzu onoga što su uradili Hrvatskoj i drugim susedima“.
„Apsolutno ću insistirati na pronalasku nestalih pre ulaska u EU“, rekla je Kitarovićeva.
Miroslav Škoro je rekao da neće dići ruku za ulazak Srbije dok se ne reše pitanja nestalih, granice, ratne odštete, kulturnog blaga i arhiva koji se nalaze u Beogradu, preneo je sinoć HRT.
Zoran Milanović je kazao da je pitanje da li Hrvatska ima interes da to uradi.
„Sa članicama bivše Jugoslavije u robnoj razmeni imamo 30 odsto izvoza. Jedno je Vučić, drugo je Srbija“, rekao je Milanović.
Ivan Pernar je kazao da ne mrzi ni Srbe ni Srbiju i da ih smatra bratskim narodom, ali da se protivi ulasku Srbije u EU iz ljubavi prema njima, jer to može da dovede do „demografskog sloma i ekonomskog uništenja“.
Dalija Orešković smatra da Hrvatska treba da se pita o ulasku Srbije u EU, jer njenom političkom scenom upravljaju iste strukture kao i u Hrvatskoj.
Anto Đapić je rekao da je srpska politika nepromenjiva prema Hrvatskog od rata do danas, i da o ulasku Srbije treba da se pita narod u Hrvatskoj na referendumu.
Jedno od pitanja za predsedničke kandidate bilo je i da li treba postaviti ćirilične ploče u Vukovaru, a Grabar-Kitarovićeva se upitala zašto se forsira ćirilica pre zadovoljenja pravde i dodala je da prvo treba rešiti kažnjavanje ratnih zločinaca, pa onda govoriti o ćirilici.
Miroslav Škoro je rekao da stanovnici Vukovara o tome moraju da odluče, dok je Zoran Milanović istakao da je to pitanje idealan teren za trgovce mržnjom i da je to, pre svega, pitanje zakona i vladavine prava.
Anto Đapić smatra da je ćirilica provokacija koja traje godinama i da će taj problem rešiti promena Ustava, a Dalija Orešković da to nalaže Ustav i da će postavljanje ćiriličnih tabli naučiti mlade da poštuju druge kulture.
Svih 11 kandidata odgovaralo je na različita pitanja, između ostalog i o odnosu prema BiH, migrantima i zaštiti granica.