Nemačka: Sankcije „Severnom toku 2“ — napad na EU

© Foto : Nord Stream 2 / Axel SchmidtPostavljanje cevi za gasovod "Severni tok 2"
Postavljanje cevi za gasovod Severni tok 2 - Sputnik Srbija
Pratite nas
Moguće američke sankcije „Severnom toku 2“ usmerene su protiv suvereniteta Evropske unije (EU) i dovode u pitanje postizanje sporazuma nakon „normandijskog samita“ u Parizu, saopštila je pres-služba Istočnog odbora nemačke ekonomije.
„Ako te sankcije budu uvedene, to će biti direktan napad na suverenitet EU i fatalan signal za dogovor u Parizu“, istakao je predsednik Istočnog odbora Oliver Hermes.

On je napomenuo da bi mere američke strane mogle da ugroze i „aktuelni proces smanjenja napetosti između Ukrajine i Rusije, postanu više od neprijateljskog akta i nanesu ozbiljnu štetu transatlantskim odnosima“.

Bundestag - Sputnik Srbija
Upozorenje iz Berlina: Gubimo stotine miliona dolara zbog sankcija Rusiji

Hermes je istovremeno istakao da je EU dala sve dozvole za pokretanje gasovoda i usvojila odgovarajuće regulative za rad.

U decembru je objavljeno da Vašington namerava da uvede sankcije evropskim kompanijama koje su uključene u realizaciju projekta „Severni tok 2“.

Američki senator Kris Marfi izjavio je da Senat namerava uskoro da usvoji nacrt zakona o borbi protiv energetskog uticaja Rusije u Evropi.

Agencija Blumberg javila je da moguće američke sankcije učesnicima izgradnje „Severnog toka 2“ mogu da se odnose i na brodove koji učestvuju u izgradnji gasovoda i rukovodioce kompanija povezanih tim brodovima.

Gasovod „Severni tok 2“

Projekat „Severni tok 2“ podrazumeva izgradnju dva kraka gasovoda, čiji će ukupni kapacitet iznositi pedeset pet milijardi kubnih metara gasa godišnje, od obale Rusije, preko Baltičkog mora, do Nemačke. On će proći kroz teritorijalne vode ili isključivo ekonomske zone država duž obale Baltičkog mora: Rusije, Finske, Švedske, Danske i Nemačke. Novi cevovod trebalo bi da bude izgrađen pored „Severnog toka“.

Planirano je da novi gasovod počne sa radom 2020. godine.

Protiv realizacije gasovoda se zalaže nekoliko država, a naročito Ukrajina, koja se plaši gubitaka prihoda od tranzita ruskog gasa, i Sjedinjene Američke Države, koje imaju ambiciozne namere za izvoz svog prirodnog tečnog gasa u Evropu. Letonija, Litvanija i Poljska pak smatraju da je to politički projekat.

Gasovod podržavaju, pre svih, Nemačka i Austrija, koje naglašavaju da će projekat učvrstiti evropsku energetsku bezbednost i koje ističu da je Rusija pouzdan dobavljač.

Zvanična Moskva je više puta saopštavala da je gasovod „Severni tok 2“ isključivo komercijalni i konkurentni projekat. Predsednik Rusije Vladimir Putin isticao je da izgradnja gasovoda ne podrazumeva prekid tranzita ruskog gasa preko Ukrajine.

 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala