Bošnjačka stranka među prvima se oglasila saopštenjem u kojem pozdravlja odluku Vlade Crne Gore da se donese sporni zakon.
Bošnjaci najavljuju da će u Parlamentu pomoći njegovo izglasavanje, uprkos žustrom protivljenju Mitropolije crnogorsko-primorske i drugih eparhija SPC u Crnoj Gori.
U većinskoj pravoslavnoj javnosti to je protumačeno kao otvoreno stavljanje vodećih političkih predstavnika Bošnjaka na stranu zagovornika otimačine imovine SPC u Crnoj Gori, uz opasku da bi bilo mnogo mudrije da su u ovom slučaju ostali po strani, te prepustili da pravoslavna većina sama rešava ovako osjetljiva pitanja.
Ovo se naročito naglašava u kontekstu očuvanja mira i međuvjerskog i međunacionalnog sklada u Crnoj Gori, a pitanje crkvene imovine je toliko delikatno da se sa najvećom pažnjom i ozbiljnošću prati svačiji stav.
Čuvajući srpske hramove, čuvaju se i bošnjački
To se vidi i po saopštenju Demokratske Crne Gore Alekse Bečića, stranke građanske profilacije, koja je do sada izbjegavala slične teme, a iz koje su ovog puta poručili kako smo svi „dužni da čuvamo mir i suživot svakog od nas, ma koje vjere ili nacije bili“, te da „ne damo da bilo šta otimaju bilo kome“.
„Čuvajući Hram Hristovog Vaskrsenja u Podgorici, čuva se Husein Pašina džamija u Pljevljima. Čuvajući Hram Svetog Vladimira u Baru, čuvamo Osmanagića džamiju u Podgorici, čuvajući Manastir Ostrog u Danilovgradu, čuvamo Hadži Ismailovu džamiju u Nikšiću, čuvajući Manastir Moraču u Kolašinu, čuvamo Katedralu Svetog Tripuna u Kotoru, čuvajući objekte svih konfesija i svih naroda, čuvamo i sami sebe“, poručile su crnogorske demokrate.
Izdvojeni rimokatolici i muslimani?
Svoju zabrinutost su izrazili i predstavnici Nove srpske demokratije, iz koje napominju da su i ranije upozoravali da se novi zakon o slobodi vjeroispovjesti neće odnositi na Rimokatoličku crkvu i Islamsku zajednicu, jer su sa njima već potpisani posebni ugovori.
Portparol NSD-a Marko Kovačević za Sputnjik kaže da su u toj stranci nažalost „očekivali da će politički predstavnici Bošnjaka podržati svaki pokušaj uništenja pravoslavne zajednice u Crnoj Gori, koja je jedina apsolutno većinska grupacija u zemlji“.
Na sceni je i ovog puta već oprobana formula: DPS plus Bošnjaci i Muslimani protiv srpskog faktora i SPC u Crnoj Gori, ističe Kovačević.
„Dolazimo u jednu apsurdnu situaciju da se muslimani i rimokatolici iz redova bošnjačkog i albanskog naroda direktno upliću u ustrojstvo Srpske pravoslavne crkve“, objašnjava Kovačević.
Multikulturalne mantre
U tom kontekstu, on dodaje da se nažalost ispostavilo i da su „mantre kao što su međunacionalni, multikonfesionalni i multukulturalni sklad u Crnoj Gori samo moderni nazivi za ono što se u vremenu komunizma zvalo ’bratstvo i jedinstvo naših naroda i narodnosti‘“.
„Sve je to postojalo u teoriji, ali u praksi se završilo krvavim raspadom Jugoslavije. Isto tako međunacionalni, multikonfesionalni i multikulturalni sklad postoji samo u priči i izjavama, ali u praksi se vrši ogromni udar na pravoslavlje, što dokazuje upravo najava Bošnjačke stranke da će podržati ovaj predlog zakona. Odgovor pravoslavnog življa mora biti jedinstven i odlučan na udare koji se spremaju na našu vjeru“, kategoričan je Kovačević.
Podsjetimo, Predlog zakona o slobodi vjeroispovjesti trebalo bi da se nađe krajem mjeseca pred crnogorskim parlamentarcima. Mitropolija crnogorsko-primorska i ostale eparhije SPC pozvale su sve pravoslavne vjernike sa prostora Crne Gore da dođu na veliki Crkveno-narodni sabor, 21. decembra u Nikšiću, pred Hramom Svetog Vasilija Ostroškog, kako bi se zajedno suprotstavili oduzimanju hramova SPC.
