Pojedena banana od 120.000 dolara ispala je iz — pisoara

© Cindy OrdKomičar, umetničko delo Mauricija Kstelana izloženo u Majamiju.
Komičar, umetničko delo Mauricija Kstelana izloženo u Majamiju. - Sputnik Srbija
Pratite nas
Skandal na izložbi na kojoj je pojedeno umetničko delo — banana od 120.000 dolara — stotinu puta je viđena provokacija od 1917. godine, kad je Marsel Dišan izložio pisoar u galeriji, kaže Nebojša Grujičić, glavni i odgovorni urednik „Modernih vremena“.

Skandal koji je potresao svetsku umetničku scenu odigrao se kad je umetničko delo — prezrelu bananu zalepljenu flasterom za zid, koja je prodata za 120.000 dolara — pojedeno u muzeju. Ovo „delo“ nije pojeo posetilac muzeja, već drugi umetnik.

Delo italijanskog umetnika Mauricija Katelana nazvano „Komičar“ bilo je izloženo u galeriji Perotin tokom sajma „Art Bazel“ u Majamiju. Tri kolekcionara prethodne nedelje kupila su banane, odnosno umetnička dela proizvedena u ograničenim serijama.

Međutim, umetnik performansa Dejvid Datuna to delo je skinuo sa zida, oljuštio i pojeo u subotu.

„Moj umetnički performans. Volim dela Mauricija Katelana i baš mi se svidela ova instalacija. Vrlo je ukusna“, napisao je Datuna na Instagramu.

Banana isplivala iz Dišanovog pisoara

Nebojša Grujičić kaže za Sputnjik da je Mauricio Katelan stupio na umetničku scenu 1989. godine prvom „izložbom“ koja je bila postavljena u jednoj galeriji na čijim vratima je okačio natpis „odmah se vraćam“, a u galeriji nije bilo izloženo nijedno delo.

Reč je o jednoj vrsti igranja umetnika, odnosno njihovom pokušaju da različitim „umetničkim praksama“ ukažu na besmislenost kako umetničke produkcije tako i mesta umetnosti u savremenom svetu, a Mauricio Katelan je jedan od najpoznatijih predstavnika tog oblika umetničkog stvaranja.

Kastelan je poznat i po tome što je pre nekoliko godina izložio zlatnu ve-ce šolju, gde su posetioci mogli da sednu na nju i da se slikaju za Instagram, podseća glavni urednik „Modernih vremena“.

„Znamo da je pre više od 100 godina Dišan izložio pisoar u galeriji stvarajući ’redi mejd‘ umetnost, tako da je to još jedna u nizu tih umetničkih instalacija koja bi trebalo da ukažu na ovo što sam prethodno rekao. S tim da smo sve to već sto puta videli. To bi, valjda, trebalo da ilustruje i svet umetnosti i današnji svet. Kome dosad nije bilo jasno o kakvom svetu se radi, trebalo bi, kao, najnovijom Katelanovom provokacijom da to vidi i shvati“, kaže Grujičić.

Umetnost za medije

Prema njegovim rečima, jedina novost u celoj priči je da je neko „iskeširao“ 120.000 dolara za bananu zalepljenu na zid.

Devedesetih godina prošlog veka, kad je ta vrsta intervencija postala deo mejnstrima, Katalan je postao jedan od najznačajnijih imena te umetničke scene, i to je ostao sve do danas, dodaje Grujičić.

Umetnik Dejvid Datuna, koji je pojeo bananu, prema Grujičićevim rečima, učinio je nešto slično kao i Katelan, kad je svojevremeno na nekoj izložbi „ukrao“ dela drugom umetniku i izložio ih kao svoja, ističe Grujičić i dodaje da je pitanje da li su se njih dvojica prethodno dogovorili „da bi imale novine o čemu da pišu“.

„Tako da je ta vrsta produžetka ove vrste umetničkog dela kroz medije, gde mediji učestvuju u reprodukciji, isto očekivana, i ne znam šta bi tu zapravo trebalo komentarisati. To je jedan bizaran događaj posle koga će ta vrsta umetnika nastaviti sa svojim praksama provokacije, ironije i smejanja savremenom svetu, a mi ćemo komentarisati šta bi sve to trebalo da znači, kao da svako ko je video tu vest to već ne zna“, kaže Grujičić.

Katelan je najpoznatiji po voštanoj figuri Hitlera koji kleči, kao i figuri pape Jovana Pavla Drugog koga udara meteorit.

Klonovi širom sveta

Nakon pape koga udara meteorit, sledbenici Katelana su u Novom Sadu napravili figuru patrijarha Pavla koga udara meteorit, tako da takvih reprodukcija ima na svim stranama sveta, podseća Grujičić i dodaje da ne fali „umetnika koji se utrkuju ko će ispričati bolji vic ili smisliti bolju anegdotu kako bi iskazali svoju takozvanu angažovanost“.

„Katelan, kao veliko ime svetske umetnosti, u smislu te vrste performansa, instalacija raznoraznih umetničkih objekata, jedan je od najprominentnijih umetnika te vrste, a njegovih klonova i raznoraznih angažovanih umetnika, pun je i Beograd i Srbija, i čitava Evropa“, zaključio je Grujičić.

Inače, uprkos prvobitnom negodovanju muzejskog osoblja, pojedena banana je brzo zamenjena, a potom su nadležni objavili sertifikat autentičnosti, što znači da vlasnik može da zameni bananu.

„Datuna nije uništio umetničko delo. Banana je ideja“, naveo je direktor galerije Lusijen Teras.

Policija je dobila zadatak da obezbeđuje novopostavljenu bananu.

Paradoks je i u tome što je skandal kad se pojede banana koja tome i služi, a nije skandal kad se ona proda za 120.000 dolara.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala