Trampa Kosova za Krim besmislica NATO lobista (video)

© Sputnik / Ramilь Sitdikov / Uđi u bazu fotografijaAleksandar Vučić i Vladimir Putin
Aleksandar Vučić i Vladimir Putin - Sputnik Srbija
Pratite nas
Spekulacije da bi Rusija mogla da napravi „neki dil“ sa Zapadom o „trampi Kosova za Krim“ su besmislene, što pokazuju i Putinove reči posle sastanka s Vučićem da je Rezolucija 1244 ključna za rešavanje kosmetskog pitanja, kaže politički analitičar Dragomir Anđelković.

Sastanak Putina i Vučića raspršio je i spekulacije da se Srbija distancira od Rusije, a da je sama Moskva spremna da se zarad sopstvenih interesa „cenka oko Balkana“ sa drugim silama.

Racionalno gledano, kaže Anđelković u emisiji „Svet sa Sputnjikom“, svako ko iole ima osećaj za nacionalne interese mora da se drži Rusije, jer nam je on ključni faktor i za odbranu i Kosmeta, i Republike Srpske.

Krim je za Rusiju rešeno pitanje

„Budući da nam sa Zapada niko ništa ne nudi, bilo kakva rusofobija bila bi suluda i zapravo bi bila srbofobija najgore vrste. Zato su ovakvi susreti bitni da se ulije samopouzdanje našoj naciji da može da bude sigurna da neće ostati sama, a da Srbija neće praviti nacionalno destruktivne poteze“, objašnjava ovaj analitičar.

On dodaje da NATO lobisti „stalno plasiraju priču da je Srbiji bolje da se dogovara sa Zapadom na vreme, nego da čeka da se Rusija dogovori, pa će onda Srbija ostati na isečenoj grani. Krim je za Rusiju rešeno pitanje i ne pada joj na pamet da traži nečiji amin za to. Zbog sebe, a ne zbog nas ne bi joj palo na pamet da stavlja u istu ravan Krim i Kosovo“, navodi naš sagovornik.

Napade na prisustvo Rusije na Balkanu vidi kao napade na Srbiju, jer je njihov cilj da Beograd ostane bez oslonca.

„Ne samo da žele da potisnu Rusiju iz ovog regiona, nego bi Srbija odsečena od Rusije pala kao trula jabuka u NATO korpu, a istovremeno bi morala da popusti po pitanju vitalnih nacionalnih interesa. I to je ključ te NATO propagande“, objašnjava Dragomir Anđelković.

Rusija ne krčmi tuđe interese

Prema mišljenju novinara Đura Bilbije, Rusija je pol pravoslavne civilizacije i u tom statusu će se samo dodatno učvršćivati, što će dati priliku malim zemljama da iskoriste novi raspored snaga.

„Rusija je ozbiljna zemlja koja ne krčmi tuđe interese. I to je resurs koji Srbija treba još ozbiljnije da koristi. Putin je rekao da će Rusija podržati i kompromis na bazi Rezolucije 1244 i koji je u srpskom interesu. Naravno, on ne pretenduje da bolje od nas zna šta je naš nacionalni i državni interes i prepušta to nama, ali ne treba gubiti iz vida da Rusija čak doslednije i ofanzivnije od nas u Beogradu insistira na tome. Mi ponekad moramo nešto i da prećutimo Zapadu, a Putin i Lavrov nemaju to ograničenje i često govore tvrđe nego naša vlast“, objašnjava Bilbija, dodajući da je i ovaj susret Putina i Vučića pokazao da na putu svoje suverenizacije Srbija može da računa na Rusiju onoliko koliko to može da iskoristi.

Komentarišući poruku Vučića onima koji mu prebacuju što često ide u Rusiju da će ići još češće, Anđelković navodi da na Zapadu svakako „mrko gledaju“ na Srbiju zbog saradnje s Rusijom, koja bi, ističe on, mogla da bude i veća.

„Iako smo mi tu saradnju unapredili, ustručavamo se da napravimo neke važne korake, na primer, da damo imunitet centru u Nišu, što bi bilo korektno s obzirom da imamo aranžmane sa NATO paktom. Ako smo neutralna država, sve što s jednom stranom dogovorimo, mora da se odnosi i na drugu“, primećuje analitičar.

Srbija da bude hrabrija

Anđelković konstatuje da je geopolitički položaj Srbije takav da nam je Rusija faktor podrške i saveznik u odbrani naših nacionalnih interesa, a opet je okružena NATO državama i ekonomski upućena na EU zbog „sulude politike forsiranja takvog kursa“.

„U Srbiji se skoro 100 institucija bavi unapređenjem odnosa sa EU, a jedna ili nijedna sa Rusijom. Neko se potrudio da tako bude. Nalazimo se u zoni gde Zapad ekonomski i vojno-politički dominira, a Rusija nam je ključni partner u odbrani nacionalnih interesa. I onda balansiramo. Ali mislim da je vreme da pokažemo malo više hrabrosti“, smatra Anđelković i kao primer navodi Briselski sporazum, gde bi zbog njegovog nepoštovanja stanje trebalo vratiti na prethodne pozicije, za šta je uveren da ćemo imati i podršku Rusije.

Zapad bi da Balkan bude njegovo „zaštićeno lovište“

Na pitanje zašto se uporno postavlja pitanje u čijem je zagrljaju Srbija, Bilbija odgovara da svakako nije u zapadnom, jer „onom kog drže u zagrljaju ne otimaju teritoriju i ne pokreću protiv njega ratnu kampanju“.

Što se tiče Rusije, primer njene saradnje s Belorusijom pokazuje da „bratski zagrljaj ne podrazumeva gušenje“, napominje sagovornik Sputnjika, uz ocenu da Moskvi odgovara da Srbija bude „izlog njenog odnosa prema manjim, ali važnim državama“. To će, smatra on, biti moguće kad se Nemačka bude osamostalila od SAD i mogla da vodi svoju politiku prema Rusiji, kada će stvari u Evropi izgledati potpuno drukčije.

„Nažalost, živimo u svetu u kom svaki odnos s Rusijom dobija predznake koji su kvalifikovani od zagrljaja do malignog uticaja, ali to su stvari koje će veliki točak istorije uskoro drukčije postaviti i zato sav ovaj bes i buka, jer se odnosi među velikim menjaju, a od velikih to ide i prema malima“, konstatuje novinar, dodajući da je Srbiji potrebno samo da „kupi još malo vremena“.

Prema rečima Anđelkovića, istorija nas uči da je Srbija nešto postizala skoro uvek „na krilima ruske politike“, da joj je bilo dobro kad god je Rusija bila jaka, a kad se s Moskvom svađala, loše je prolazila.

„To nam je nauk za budućnost da i po pitanju Republike Srpske, i po pitanju Kosova moramo da se oslonimo na Rusiju, a kao što je pukao Berlinski, počeo je da puca i ’atlantski‘ zid“, ističe analitičar.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala