Sprema li se Amerika da bombarduje Meksiko

© REUTERS / DANIEL BECERRILVojni policajac ispred izrešetanog školskog autobusa posle sukoba sa narko-kartelom na severu Meksika.
Vojni policajac ispred izrešetanog školskog autobusa posle sukoba sa narko-kartelom na severu Meksika. - Sputnik Srbija
Pratite nas
Američki predsednik Donald Tramp mogao bi narediti napad dronovima na narko-kartele u Meksiku zato što to od njega traže mormoni, kaže za Sputnjik Borislav Lalić, nekadašnji dopisnik Tanjuga iz Meksika.

Povod za Trampovu reakciju kojom se otvara mogućnost i za napad na Meksiko je ubistvo devetočlane mormonske porodice, tri žene i šestoro dece, koja je živela u toj zemlji, dodaje Lalić i podseća da je Tramp prvo predložio meksičkom kolegi Andresu Manuelu Lopezu Obradoru da pošalje vojsku SAD na teritoriju Meksika da bi se obračunao sa narko-kartelima.

Tramp je otišao i korak dalje, rekavši da će SAD proglasiti narko-kartele terorističkim organizacijama, čime bi se otvorila mogućnost da Amerika protiv njih deluje van svojih granica, dok je Meksiko je zamolio američku administraciju da ne interveniše, dodaje Lalić.

Narko-karteli u Meksiku jači od države

„U svakom slučaju, problem je ozbiljan jer su narko-karteli i organizacije koje se bave švercom droge na severu Meksika toliko ojačali i narasli da praktično preuzimaju vlast od meksičke države“, kaže Lalić.

A to se videlo nedavno, kad je uhapšen sin zloglasnog El Čapa, kad su pripadnici kartela sa svojim pomagačima oslobodili tog mladog narko-bosa iz zatvora i pokazali da policija i pripadnici tužilaštva ne mogu da im se odupru.

„To nije usamljen slučaj, to se često dešava na ulicama gradova na severu Meksika, gde narko-karteli vladaju već decenijama“, ističe Lalić.

Zato se i borba protiv njih prenela na međunarodni teren, odnosno na granicu između SAD i Meksika, dodaje naš sagovornik.

Predizborno bombardovanje

Lalić smatra da bi ipak moglo doći do američke intervencije u susedstvu ako Tramp proceni da bi mu to moglo pomoći u trci za drugi mandat u Beloj kući, ali je to pitanje veoma delikatno jer je Meksiko ozbiljna zemlja sa 120-130 miliona stanovnika.

Uz to, Meksiko je jako osetljiv kad su u pitanju američke intervencije na njegovoj teritoriji jer su te dve zemlje kroz istoriju često ratovale, a u tim ratovima su se SAD proširile na nekadašnje meksičke teritorije, između ostalih Teksas, Kaliforniju, Novi Meksiko, Nevadu i Arizonu, dodaje Lalić.

​„Ostaje otvoreno pitanje kako i da li se meksička država i predsednik Obrador mogu izboriti protiv te pošasti. Objavljeni su podaci da je u poslednjih deset do 15 godina ubijeno možda i 200.000 ljudi u delovanju narko-klanova na severu Meksika. Ubijeni su i trgovci drogom i policajci i obični građani koji su se našli na meti obračuna, kao što je bio slučaj sa mormonskom porodicom“, kaže Lalić.

Čišćenje američkog dvorišta

On, međutim, smatra da je Trampov pristup sasvim pogrešan, odnosno jednostran, jer borba protiv krijumčara droge i narko–bosova mora da se vodi i na teritoriji SAD.

Lalić dodaje da procene pokazuju da 90 odsto kokaina koji se proizvede u Kolumbiji, Boliviji i Meksiku završi na najbogatijem — američkom tržištu.

​Prema njegovim rečima, i u SAD ima organizovanih grupa koje se bave švercom kokaina, a postoje nagoveštaji da su i neke lokalne američke vlasti umešane u narko-biznis.

Dok god kokain bude tražena roba na američkom tržištu i dok se bude veoma dobro plaćao, njegov prolazak preko meksičke teritorije se neće moći lako zaustaviti i zato bi SAD trebalo prvo da „počiste svoje dvorište“, smatra naš sagovornik.

Veliki profit i duga granica

U vreme kad je bio dopisnik u Meksiku, sedamdesetih godina prošlog veka, Lalić se na pijacama uverio da se kilogram marihuane mogao kupiti za deset dolara, a posle prelaska granice cena bi porasla na između 70 i 100 dolara.

„Kod takvog stanja stvari teško je zaustaviti krijumčarenje droge i toga su Amerikanci svesni. Na tome radi američka agencija DEA, koja ima svoju filijalu u Meksiku. Istragom su se pozabavili i CIA i FBI, ali su interesi i pare koje se mere milijardama dolara toliko moćni, da se to zlo ne može zaustaviti“, smatra naš sagovornik.

Lalić ocenjuje da su narko-karteli u Meksiku, zemlji tranzita, jači nego u Kolumbiji, zemlji proizvođaču kokaina, zato što Meksiko ima kopnenu granicu sa SAD od oko 3.000 kilometara i kako god ona bila zaštićena, čak i eventualnim Trampovim zidom, ona će ostati porozna.

„Tu je ključni problem jer se sa meksičke teritorije, preko granice, kopnenim putem, ili avionima i dronovima kokain prebacuje na najzahvalnije tržište droge na svetu“, zaključio je Lalić.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala