Naučnici otkrili kolevku čovečanstva

Pratite nas
Savremeni ljudi pojavili su se pre oko 200.000 godina na teritoriji ravnice Makgadikgadi na severoistoku Bocvane. Do tog zaključka je došla međunarodna grupa naučnika, kada je analizirala mitohondrijske genome 198 Afrikanaca koji danas žive tamo.

To je izazvalo burne polemike stručnjaka, jer bar još jedna država pretenduje na naziv kolevke čovečanstva.

Paleontolozi su 2017. godine u Maroku otkrili ostatke drevnih ljudi — 22 fragmenta ljudskih kostiju i lobanja. Sudeći po obliku i veličini pronalaska, u pitanju su bili muškarac, dve žene i dvoje dece, koji pripadaju vrsti homosapiens. Od današnjih ljudi razlikovala ih je jaka telesna građa, blago izdužena lobanja i manje razvijen mozak. Ipak, kako naučnici ističu, da su te drevne hominide obukli u savremenu odeću, oni se ne bi mnogo isticali u masi. 

Izotopska analiza oruđa za rad, koje je pronađeno pored ljudskih ostataka, pokazala je da su oni stari oko 300.000 godina. To se poklopilo sa datumima kada su iskopane lobanje u Južnoafričkoj Republici 1996. godine, a bilo je gotovo stotinu hiljada godina starije od fosila drevnih ljudi otkrivenih 2008. godine u Etiopiji.

Mnogobrojni Edenski vrtovi

Ispostavilo se da su pre 200-300.000 hiljada godina predstavnici vrste homosapiens već živeli na tri razna kraja Afrike. Homosapiens sapiens potiče od neke od ovih populacija. Nemoguće je utvrditi u kom delu Afrike su se tačno prvi put pojavili (južnom, severnom ili istočnom). Najverovatnije, jedna domovina savremenih ljudi nikada nije ni postojala, pretpostavljaju autori. Čitavo čovečanstvo danas je proizvod zajedničke evolucije nekoliko populacija predstavnika vrste homo, koji su s vremena na vreme razmenjivali gene.

Pre dve godine francuski i britanski antropolozi pronašli su potvrdu ove hipoteze. Oni su proučavali karakteristike lobanja raznih vrsta homo — od drevnih hominida, koji su živeli pre 1,8 miliona godina, do savremenih stanovnika planete. Ukupno 263 uzorka. Na osnovu dobijenih podataka, naučnici su formirali približan izgled poslednjeg zajedničkog pretka svih ljudi koji žive danas. 

Ispostavilo se da je on imao otprilike isti oblik lobanje kao i mi, dosta visoko čelo i slabo izražene lukove obrva. Prema većini parametara, lobanja poslednjeg zajedničkog pretka nije se razlikovala od ljudskih ostataka koji su stari 100.000 godina i koje naučnici svrstavaju u podvrstu homosapiens sapiens.

Naučnici pretpostavljaju da se pre 200-350.000 godina u raznim delovima Afrike formiralo lokalno stanovništvo prethodnika savremenih ljudi. Oni su sve vreme migrirali unutar kontinenta i sukobljavali se jedni sa drugima. Kao rezultat tako bliskog kontakta, pre 100-200.000 godina pojavio se homosapiens koji se nastanio po čitavoj planeti danas. 

© pixabayNeandertalac
Naučnici otkrili kolevku čovečanstva - Sputnik Srbija
Neandertalac

Najveći doprinos njihovom genomu i fenotipu dale su populacije iz južne i istočne Afrike, a fosili iz Maroka, otkriveni 2017. godine, po svemu sudeći, nisu ostavili nikakvog traga u savremenoj DNK ljudi.

Prvi su bili južnjaci

Istraživači iz Švedske i Južnoafričke Republike u potrazi za poslednjim zajedničkim pretkom svih ljudi današnjice izučavali su DNK Kojsana — plemena Bušmana i Hotentota, koji su se odvojili od čitavog čovečanstva pre otprilike 100.000 godina, tj. skoro odmah posle pojavljivanja savremenih ljudi.

Naučnici su analizirali genome plemena koje živi u pustinji Kalahara u Južnoj Africi i uporedili ih sa genomima sedam drevnih ljudi, čiji su ostaci stari 300-2.000 godina. Našli su ih na jugu Afrike. Bez obzira na lošu očuvanost kostiju, genetičari su uspeli da izvuku iz njih Y-hromozom, koji se nasleđuje od oca i DNK iz mitohondrija koja se nasleđuje od majke. 

To je bilo dovoljno da se potvrdi srodnost modernih Kojsana sa drevnim stanovnicima tih mesta i da se izračuna brzina evolucije čovečanstva. Pokazalo se da su zajednički preci Bušmana, Hotentota i svih ostalih naroda sveta živeli pre oko 200-300.000 godina.

Uzimajući u obzir dobijene rezultate, arheološke podatke i pronađene ostatke drevnih ljudi u Africi, može se pretpostaviti da se savremeni čovek pojavio u staništima Kojsana, ističu autori rada.

Kolevka nije utvrđena

Prema mišljenju međunarodne grupe antropologa i genetičara, prvi homosapiensi su se stvarno pojavili u južnoj Africi, ali ne u Južnoafričkoj Republici, već na severoistoku savremene Bocvane.

Naučnici su analizirali mitohondrijske genome savremenih Afrikanaca i izdvojili među njima nosioce linije L0. Ona proizilazi od najstarije grupe L, koju je imao poslednji zajednički predak svih naroda na Zemlji po majčinskoj liniji — mitohondrijskoj Evi.

Istraživači su na osnovu dobijenih podataka konstruisali filogenetsko drvo linije L0 i uspeli su da izračunaju približno vreme i mesto njegovog pojavljivanja: pre dve stotine hiljada godina u ravnici Makgadikgadi. Danas je to severoistok Bocvane.

Na mestu ravnice nekada se nalazilo veliko jezero, koje se nakon toga smanjilo, a delta reke Okavango zauzela je deo nekadašnjeg vodenog područja. Obilje slatke vode i lako dolaženje do plena omogućili su drevnim ljudima da se ovde razvijaju.

Pre oko 110-130.000 godina klima se u ovim mestima menjala i deo stanovnika migrirao je na jugozapad. Prema proračunima genetičara, upravo su se u to vreme od mitohondrijske linije L0 odvojile grupe ćerke.

Kritičari ove hipoteze ističu da, kao prvo, njeni autori ignorišu postojanje ostataka savremenih ljudi iz ranijeg perioda. Pre svega, reč je o lobanjama koje su pronađene u Maroku 2017. godine. Kao drugo, analiza mitohondrijske DNK podrazumeva samo pojedine populacije, a ne čitavu vrstu. Pored toga, prvi nosilac linije L0 mogao je da se ne pojavi na teritoriji Makgadikgadi, već da dođe iz drugog mesta. Zbog toga pitanje domovine svih živih ljudi ostaje još uvek otvoreno.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala