Severni morski put — još jedan način za obuzdavanje Rusije

© Sputnik / Pavel Lьvov / Uđi u bazu fotografijaDizel-električni ledolomac "Ilja Muromec" Severne flote Rusije
Dizel-električni ledolomac Ilja Muromec Severne flote Rusije - Sputnik Srbija
Pratite nas
Američki proizvođač sportske opreme „Najk“ i američka ekološka grupa „Okean konservansi“ dogovorile su se da svoju robu ne prevoze preko Arktičkog okeana i pozvali su svetske kompanije da postupe na isti način.

I veliki broj evropskih kompanija iz Švajcarske, Nemačke i Francuske odbija da prevozi robu Severnim morskim putem, a to pripisuju brizi za životnu sredinu, zabrinutosti zbog topljenja leda i očuvanju biodiverziteta, iako, zapravo, rade na obuzdavanju Rusije u arktičkoj zoni.

Moskva smatra da je posredi politička odluka, a zamenik ruskog ministra saobraćaja Jurij Cvetkov kaže da je odbijanje prevoza kroz Arktik i izbegavanje Severnog morskog puta način da se ograniči razvoj Rusije u arktičkoj zoni. On je podsetio da je Rusija svetski lider na Arktiku, jer niko nema takvu flotu ledolomaca, uključujući i nuklearne, a i generalno niko ne razvija Sever u tolikoj meri, pa je samim tim korišćenje ovog puta najlogičnije i najekonomičnije.

Severni morski put spaja Evropu i Aziju

Severni morski put je glavna arktička brodska magistrala i transportna arterija Rusije. To je najkraća ruta koja spaja Evropu i Aziju, pa samim tim, objašnjavaju eksperti, brodovi troše manje goriva, što znači i manje štete za životnu sredinu.

„’Severni morski put‘ je neka ’morskog Puta svile‘. Ovde Rusija ima veoma ozbiljan geopolitički položaj, jer skoro ceo taj put prolazi ili kroz ruske teritorijalne vode ili je u isključivoj ekonomskoj zoni. Pojavio se usled posledica globalnog zagrevanja, a to nema nikakve veze sa aktivnostima Rusije, i jasno je da tranzitni prevoz neće uticati na ekologiju“, ocenjuje ruski ekspert Vjačeslav Belobžecki.

Ekspert napominje da je Rusija zainteresovana za privlačenje stranih partnera, jer su kontejnerski i pomorski brodovi pod kontrolom zapadnih kompanija.

„Ako stranci odbiju korišćenje Severnog morskog puta, njegov značaj u svetskoj trgovini će se, svakako, smanjiti. Razlog koji su strane kompanije izabrale služi samo kao izgovor i čini mi se da je njihova priča o želji da se očuva ekologija Severa izmišljena. Štaviše, reći ću da svi globalni ekonomski projekti imaju određenu političku pozadinu. Ovo se ne odnosi samo na ruske, već i na sve globalne ekonomske projekte“, kaže Belobžecki.

Rusija gradi ledolomce

Zamenik direktora Instituta za geografiju RAN Arkadij Tiškov napominje da se Severni morski put još ne koristi intenzivno, već da služi više za unutrašnji prevoz. Za Rusiju je koristan zato što obezbeđuje regionalni transport, posebno u azijskom delu. Kompletnost upotrebe Severnog morskog puta nije obezbeđena kroz prolaze, već se koristi po delovima, uglavnom od Jamala ka zapadu.

„Planovi da se poveća promet tereta na desetine miliona tona godišnje su sasvim ostvarivi. U Rusiji će biti izgrađeno još nekoliko ledolomaca koji će predvoditi brodove i ’krčiti‘ im put. Pored toga, klima se menja i postoji nada da će se put u letnjem i jesenjem periodu ’očistiti‘ od leda“, kaže Tiškov.

Zapadne kompanije, ističe ekspert, vode se političkim i ekonomskim motivima. Prvo — koristiti ovaj put znači priznati pravo Rusije na ove vode, a ne prolazi ceo Severni morski put kroz granice ekonomske zone Rusije, nego delom i kroz takozvane „istorijske vode“.

© YouTube / Timelab ProRuski ledolomac na Arktiku
Severni morski put — još jedan način za obuzdavanje Rusije  - Sputnik Srbija
Ruski ledolomac na Arktiku

„Mnogi žele da ograniče Rusiju u pravu na ove vode duž Severnog morskog puta. U ovoj situaciji, to je pitanje političke volje i odluke. Sa druge strane, zemlje Evrope i Amerike koje bi želele da koriste Severni morski put nemaju brodove te klase i još nisu stvorile dovoljno plovila koja bi mogla da nesmetano plove duž ove rute. Svakako, postoji pratnja naših ledolomaca, ali je i dalje prilično teško garantovati bezbednost duž cele rute“, kaže sagovornik Sputnjika.

Eksperti ocenjuju da bi ova ruta mogla da preuzme primat u odnosu na Suecki kanal, čim bude realizovana sva neophodna infrastruktura koja je potrebna za obezbeđivanje plovidbe tokom cele godine. Kada je reč o gasu, Severni morski put omogućava da se značajno skrati vreme, ali i umanje troškovi prilikom transporta „plavog goriva“ u kompresovanom vidu, sa trenutnih 36 na 19 dana, budući da se sada taj transport odvija kroz Suecki kanal. Primera radi, put od Vladivostoka do Sankt Peterburga Severnim morskim putem iznosi 14.000 kilometara, a preko Sueckog kanala 23.000.

„Arktička doktrina“

Pentagon je prošlog meseca predstavio Kongresu „Arktičku doktrinu“, koja je usmerena na blokiranje ruskog Severnog morskog puta. Stručnjaci su uvereni da će Arktik u narednim godinama postati poprište konfrontacije: sa jedne strane će biti protivnici Severnog morskog puta, na čelu sa Vašingtonom, a sa druge Rusija i njeni partneri.

Problem je u tome što SAD na Arktiku poseduju samo malu teritoriju na Aljasci. Zbog toga je Vašington prvo počeo da vrši pritisak na NATO saveznike, sa zahtevom da obezbede nesmetan i neograničen pristup severnim oblastima.

„Osećamo taj pritisak obuzdavanja od strane SAD. Dolazi sa svih pozicija. To se odnosi i na blokiranje odluke Komisije za morsko pravo UN o arktičkom šelfu. To su i sankcije u pogledu tehnologija i tehnike za proizvodnju ugljovodonika u arktičkoj zoni, a mi se sve više trudimo da svojom robom zamenimo uvoznu, pa gradimo naše platforme. Treće — postoji pritisak na naše evropske partnere koji učestvuju na bušotinama na naftnim platformama na Arktiku. Četvrto — oni se mešaju u pogledu komunikacionih tehnologija i transportnih tehnologija. Peto — rusko Ministarstvo odbrane moralo je da se vrati na Arktik, iako se devedesetih povuklo odatle, jer postoje stvarne pretnje bezbednosti, uključujući i duž Severnog morskog puta. Ako druge zemlje ne priznaju naše pravo na istorijske vode, mogu se pojaviti drugi brodovi koji će ovde pokušati da deluju, a to predstavlja pretnju od sukoba“, rekao je Tiškov.

Saradnja na Arktiku

Na pitanje da li postoje šanse da Rusija sačuva dominaciju na Arktiku, Tiškov odgovara potvrdno:

„Naravno, u svojim arktičkim vodama. Sada na Arktiku više nema sektorskog vlasništva. Sada se koriste koncepti — zona ekonomskih interesa, teritorijalne vode, istorijske vode i arktički šelf. Ovo je veliko vodeno područje, koje praktično pokriva teritoriju od Barenceva do Čukotskog mora. Tu akvatoriju mi smatramo svojom i tu obavljamo privrednu aktivnost, bez obzira na druge zemlje“.

Tiškov ističe da Rusija mora biti spremna na činjenicu da će uvek biti suprotstavljanja tako velikom učešću Rusije u arktičkim poslovima.

„Rusija će 2021. godine postati predsedavajući Arktičkog saveta. Sada se formiraju najvažnija pitanja koja će biti prioritet tokom predsedavanja. Među njima će, naravno, biti i pravna pitanja. Ali, sa moje tačke gledišta, najvažnija stvar je saradnja, mora se shvatiti da je Arktik jedinstven organizam i većina procesa u njemu odvija se van granica, akvatorija i teritorija. Svi moramo zajedno istraživati i proučavati Arktik. Glavni cilj je miran suživot i saradnja, a ne postavljanje blokada i sankcija jedni drugima“, zaključuje sagovornik Sputnjika.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala