Zašto je francuski predlog proširenja ohrabrenje za Podgoricu?

© AP Photo / Christophe EnaEmanuel Makron
Emanuel Makron - Sputnik Srbija
Pratite nas
Nakon predstavljanja francuskog „non pejpera“ u Briselu, dokumenta koji sadrži smjernice za promjene kriterijuma za članstvo u EU, mnogi u Evropi smatraju da je evropska perspektiva zemalja Zapadnog Balkana zamagljena. U Podgorici ne misle tako.

O predlogu francuskog predsjednika Emanuela Makrona u Briselu su 19. novembra razgovarali šefovi diplomatija EU, a kako je rečeno, očekuje se da nova Evropska komisija, pošto preuzme dužnost u januaru, sagleda šta on tačno sadrži.

Pariz je, prema diplomatskim izvorima koje prenose crnogorski mediji, u ovom trenutku prilično tvrd na poziciji da će, bez usvajanja novih pravila pregovaranja o članstvu u EU, Sjeverna Makedonija i Albanija ostati u čekaonici, dok će Crna Gora i Srbija biti još više usporene.

Zasad je izvjesno da najmanje do juna naredne godine neće biti nikakvog otvaranja, ali ni zatvaranja poglavlja za Beograd i Podgoricu, dok u diplomatskim kuloarima u Briselu ponovo kruži ideja da EU može imati najviše 30 članica (bez Velike Britanije), što u perspektivi otvara prostor „samo“ za Srbiju, Crnu Goru i potencijalno Severnu Makedoniju, ali nikako i za Albaniju.

Ipak, iako takav scenario očekuju samo nepopravljivi optimisti, visoki crnogorski zvaničnici ocenjuju bez zadrške da je francuski predlog pozitivna stvar. Tako je premijer Duško Marković danas kazao da „nema negativan stav prema Makronovom „non pejperu“, te da su „novi predlozi Francuske za korigovanje modela pristupa EU dobri, jer će to dati šansu zemljama koje brzo napreduju“.

Sličnog stava je i glavni pregovarač Podgorice sa EU Aleksandar Drljević, koji je prethodno ocijenio da je novi dokument zapravo „ohrabrenje za Crnu Goru, jer predstavlja poruku da proces naših predpristupnih pregovora nije zaustavljen“.

Strah od pravne države

Novinar DAN-a Marko Vešović smatra da se ovakve poruke zvanične Podgorice mogu objasniti paradoksalnom željom vrha crnogorske vlasti da Crna Gora postane dio evropske porodice što kasnije, jer bi, kako kaže, uspostavljanje evropskih pravila i potpuna primjena zakonodavstva EU u Crnoj Gori narušila određene monopole uspostavljene u zemlji već decenijama.

„Jasno je da se rukovodstvo crnogorske vlasti boji konstituisanja i stvaranja pravne države u Crnoj Gori. Zbog toga se oni trude da odugovlače sa procesom evropskih integracija — mi već sedam i po godina pregovaramo sa EU o pristupanju, a čak ni sva poglavlja nisu otvorena“, konstatuje Vešović.

Ako pođemo od pretpostavke da vrhu vlasti priključenje EU zapravo ne odgovara, onda, po mišljenju Vešovića, nije teško objasniti zašto je pozicija Francuske, definisana kroz „non pejper“, za zvaničnu Podgoricu „dobar i korektan dokument“.

Za odlaganje proširenja i Holandija i Danska

Napominjući da niko ozbiljan nije ni pomišljao da crnogorsko članstvo može da se desi do 2025. godine, ovaj novinar dodaje da ne treba zaboraviti i da nije samo Francuska ta koja traži odlaganje proširenja, već da su to i Danska i Holandija.

„Holandija je čak posebno po pitanju Crne Gore imala neke rezerve još kada su otvarani pregovori 2012. godine. Dakle, jasno je da se članstvo neće desiti baš tako brzo, a to, nažalost, pogoduje vlastima u Podgorici, jer se odlaže primjena onih principa koji bi omogućili stvaranje istinski pravne države“, zaključuje Vešović.

Podsjetimo — šefovi diplomatija zemalja EU u Briselu su u utorak prvi put razgovarali o francuskom predlogu. Nakon sastanka, šefica finske diplomatije Tuti Tupurainen, koja je predsjedavala skupom, kazala je novinarima da je „ovo vrijeme posebno, jer je u toku institucionalna tranzicija (EU)“. Francuska ministarka za Evropu Ameli de Monšalen je saopštila da su svi ministri saglasni da se proces proširenja preuredi i da su naglasili da je neupitna perspektiva Zapadnog Balkana za članstvo u EU.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala